Na današnji dan 1994. godine, ispred OŠ „Ivan Goran Kovačić”, u kojoj su te godine nastavu pohađali osnovci i srednjoškolci, od neprijateljskih granata poginuli su učenici srednje škole: Kadić Miralem, Bajramović Benjamin, Okanović Senad i Senada, dok su Samir Herčić, Nermina Džinović i Binamir Šakić bili teško ranjeni.
Continue reading “23.12.1994. – Sjećanje na stradalu gradačačku mladost”
21. decembra 1991. godine je sazvana Skupština srpskog naroda u BiH. Skupština donosi odluku o formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine (preteča Republike Srpske), kao federalne jedinice u sastavu Jugoslavije. Tom odlukom izvršen je proces objedinjavanja ranije formiranih tzv. Srpskih autonomnih oblasti u BiH.
U deklasifikovanom dokumentu CIA-je pod nazivom „Bosna i Hercegovina: Na rubu ambisa“, koji je sačinjen 19. decembra 1991. godine, nekoliko mjeseci prije početka ratnih sukoba u našoj zemlji, daje se precizan presjek tadašnjeg političkog, vojnog i društvenog stanja u Bosni i Hercegovini te prilično tačno predviđa razvoj budućih događaja, uz jasno upozorenje da je zemlja na rubu rata.
Continue reading “CIA 19.12.1991. – „Bosna i Hercegovina: Na rubu ambisa“”
Visoki komesar UNHCR-a Sadako Ogata, u pismu generalnom sekretaru UN-a naglasila da bi sigurnost za ugrožena područja BiH trebalo obezbjediti na licu mjesta i to rasporedom mirovnih snaga koje bi pružale zaštitu proganjanim grupacijama.
Jusuf Prazina Juka (07.09.1962, Sarajevo – 04.12.1993, Eupen), bio je član Glavnog štaba Armije RBiH (ARBiH), ratni komandant Brigade jedinica za posebne namjene ARBiH te potom i zapovjednik Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u južnoj Bosni. Rođen je u radničkoj porodici, a otac mu je bio radnik JP Željeznice. Mladost je proveo u sarajevskom naselju Alipašino polje. Početkom rata Prazina organizuje i predvodi glavninu inicijalnog oružanog otpora, tako omogućivši stvaranje jezgre i ustroj Oružanih snaga.
Continue reading “General Jusuf Prazina Juka – Kriminalac ili heroj?”
23. novembra 1996. godine klanjana je dženaza 224 šehida, ubijenim od strane srpskog agresora, u Biljanima kod Ključa. Dženaza je klanjana kod osnovne škole u Biljanima, kod koje su većina od njih ubijeni. Na dženazi je bilo prisutno preko deset hiljada Bošnjaka, te se smatra da je to najmasovnija dženazaBošnjaka koje su ubili srpski agresori.
Općina Ključ, Odbor islamske zajednice Ključ, džemat Biljani, kao i drugi, učinili su sve da se žrtve četničkog masakra dostojno sahrane, a da njihovi najmiliji ovaj bolan trenutak lakše podnesu. Jedan od prisutnih je prilikom dženaze rekao: “U Biljanima su četnici toga dana (10. jula 1992. godine) ubili sve što se moglo ubiti. Uništili su kompletnu mušku populaciju koju su zatekli. Ubili su 258 Bošnjaka.” Continue reading “23.11.1996. – Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa”
Dejtonski sporazum (ili Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.
Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja upravna struktura Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.
Continue reading “21.11.1995. – Završena konferencija u Dejtonu na kojoj je formulisan Dejtonski mirovni sporazum”
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (sjedište u Hagu) 16. novembbra 1995. godine podigao je Optužnicu protiv Radovana Karadžića predsjednika Republike Srpske i Ratka Mladića komandanta Vojske Republike Srpske za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Continue reading “16.11.1995. – Haški tribunal podigao Optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića”
Počela snažna ofanziva VRS na Olovo. Glavni pravac napada vodi preko Kruševa, sela udaljenog od Olova 10 km. Za vrijeme ofanzive koja je trajala oko 70 dana VRS je imala velike gubitke u ljudstvu i materijalno-tehničkim sredstvima. Cilj ofanzive bio je spajanje sa snagama VRS na Ozrenu. Armija RBiH odbila je sve napade i slomila udarnu moć VRS na Kruševu. Borbe su vođene u zoni odgovornosti Slavne olovske brigade ARBiH.
Danas se navršavaju 28 godine od ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara samostana u Fojnici. Na pragu samostana, ratne 1993. godine, rafalom iz neposredne blizine, ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, a s Čengićem su bila još trojica pripadnika spomenute brigade. Čengić je za ovaj zločin pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora, a prema njegovu i svjedočenju očevidaca, fra Nikica i fra Leon ubijeni su samo zato što su uza se imali hrvatska obilježja; privjesak s grbom i hrvatskom šahovnicom koje je Čengiću zasmetao kada su mu ubijeni fratri otvorili vrata samostana.
Continue reading “13.11.1993. – Pripadnici 302. mtbr. iz Visokog ubili dva fojnička fratra”
