U jutro 15. januara 1993. godine srpske snage u artiljerijskim napadima na više lokacija u Sarajevu, 15 januara ubile su i ranile oko 40 civila.
Continue reading “15.01.1993. – Srpske snage u artiljerijskim napadima u Sarajevu ubile su i ranile oko 40 civila”
Kategorija: Civilni sektor
09.01.1992. – Proglašena Republika Srpska (RS)
SDS je 09. januara 1992. godine „autonomne oblasti“, a to su oblasti u Bosni i Hercegovini, gdje je većinu stanovništva sačinjavala srpska populacija, formalno proglasio tzv. Srpskom Republikom Bosnom i Hercegovinom koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku (RS).
Continue reading “09.01.1992. – Proglašena Republika Srpska (RS)”
03.01.1994. – 03.01.2016. – Godišnjica masakra u ulici Musala u Sarajevu
U ulici Musala kod broja 1 na današnji dan prije 22 godine, od ispaljene agresorske granate, živote je izgubilo šest članova porodice Tatarević-Dragnić, među kojima je i dvoje djece.
Continue reading “03.01.1994. – 03.01.2016. – Godišnjica masakra u ulici Musala u Sarajevu”
03.01.1993. – Sastali se Izetbegović i Karadžić
o3. januara 1993. godine sastali su se predsjednik Alija Izetbegović i Radovan Karadžić. Bio je to prvi sastanak nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Continue reading “03.01.1993. – Sastali se Izetbegović i Karadžić”
General Jusuf Prazina Juka – Kriminalac ili heroj?
Jusuf Prazina Juka (07.09.1962, Sarajevo – 04.12.1993, Eupen), bio je član Glavnog štaba Armije RBiH (ARBiH), ratni komandant Brigade jedinica za posebne namjene ARBiH te potom i zapovjednik Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u južnoj Bosni. Rođen je u radničkoj porodici, a otac mu je bio radnik JP Željeznice. Mladost je proveo u sarajevskom naselju Alipašino polje. Početkom rata Prazina organizuje i predvodi glavninu inicijalnog oružanog otpora, tako omogućivši stvaranje jezgre i ustroj Oružanih snaga.
Continue reading “General Jusuf Prazina Juka – Kriminalac ili heroj?”
24.08.1993. – Sjećanje na masakr u Raštanima
Masakr u Raštanima izvršen je u rano jutro 24. augusta 1993. u naselju Raštani kod Mostara. Tada su jedinice HVO-a tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba nakon višesatne artiljerijske paljbe upali u naselje i masakrirali 24 bošnjačka civila i 7 nenaoružanih vojnika Armije RBiH.
Continue reading “24.08.1993. – Sjećanje na masakr u Raštanima”
23.08.1993. – Zatvoren logor “Iskra” u Bugojnu
Stadion nogometnog kluba Iskra služio je kao logor za hrvatske i srpske ciivle, i vojnike HVO-a u periodu od 24. avgusta 1993. pa do 19. marta 1994. godine. Do početka novembra 1993. godine na stadionu je bilo zatočeno preko 300 Hrvata, civila i ratnih zarobljenika. Kontrolu nad ovim logorom imali su pripadnici 307. brigade ARBiH. Najmanje 18 osoba izvedeno je iz ovog logora i ubijeno. Salon namještaja Slavonija služio je kao logor u periodu od 24. jula 1993. do 23. avgusta 1993. godine.
Continue reading “23.08.1993. – Zatvoren logor “Iskra” u Bugojnu”
23.08.1992. – Sjećanje na masakr u ulici Halači
Masakr u ulici Halači na Baščaršiji u Sarajevu se dogodio 23. augusta 1992. godine tokom opsade Sarajeva za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tog dana granata ispaljena sa srpskih položaja je ubila osmero, a teže ranila troje civila u historijskom i kulturnom centru Sarajeva. Ubijeni su Dženan Aljević, Mahir Ferhatović, Tarik Harba, Esma Muratović, Meliha Muratović-Spahić, Almasa Spahić, Mahira Spahić i Ismet Suljić.
21.08.1992. – Sjećanje na masakr na Korićanskim stijenama
Masakr na Korićanskim stijenama je monstruozan zločin nad više od 200 bošnjačkih i hrvatskih civila iz Prijedora koji se dogodio 21. augusta 1992. kao dio kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata od strane srpskih vlasti u Bosanskoj krajini.
Dana 21. augusta 1992. više od 200 Prijedorčana iz konvoja protjeranih koji je krenuo iz Tukova, je izdvojeno od strane srpskih policajaca na planini Vlašić na lokaciji Korićanskih stijena. Skoro svi ubijeni civili su se nalazili u dva autobusa koja su se konvoju pridružila u logoru Trnopolje.
Continue reading “21.08.1992. – Sjećanje na masakr na Korićanskim stijenama”
20.08.1992. – Održana Konferencija o miru u Londonu
Pitanje koje je u vezi s odgovornošću za rat u Bosni i Hercegovini stavlja u centar pažnje i odgovornost međunarodne zajednice, odnosno onih njenih članica koje su imale veliki uticaj na tok zbivanja na ovom prostoru, pa i u Bosni i Hercegovini, kako u smislu stvaranja uvijeta započinjanja rata, tako i u smislu načina kako je on bio vođen, a osobito pitanja kako je taj rat bio tretiran u međunarodnoj političkoj i diplomatskoj javnosti, se veoma pomno zaobilazi u svim do sada napisanim analizama ovog rata.
Continue reading “20.08.1992. – Održana Konferencija o miru u Londonu”