Civilni sektor – www.veterani.ba

23.11.1996. – Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa

23. novembra 1996. godine klanjana je dženaza 224 šehida, ubijenim od strane srpskog agresora, u Biljanima kod Ključa. Dženaza je klanjana kod osnovne škole u Biljanima, kod koje su većina od njih ubijeni. Na dženazi je bilo prisutno preko deset hiljada Bošnjaka, te se smatra da je to najmasovnija dženazaBošnjaka koje su ubili srpski agresori.

Općina Ključ, Odbor islamske zajednice Ključ, džemat Biljani, kao i drugi, učinili su sve da se žrtve četničkog masakra dostojno sahrane, a da njihovi najmiliji ovaj bolan trenutak lakše podnesu. Jedan od prisutnih je prilikom dženaze rekao: “U Biljanima su četnici toga dana (10. jula 1992. godine) ubili sve što se moglo ubiti. Uništili su kompletnu mušku populaciju koju su zatekli. Ubili su 258 Bošnjaka.” Continue reading “23.11.1996. – Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa Klanjana dženaza za 224 ubijene osobe kod Ključa”

21.11.1995. – Završena konferencija u Dejtonu na kojoj je formulisan Dejtonski mirovni sporazum

Dejtonski sporazum (ili Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja upravna struktura Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.
Continue reading “21.11.1995. – Završena konferencija u Dejtonu na kojoj je formulisan Dejtonski mirovni sporazum”

16.11.1995. – Haški tribunal podigao Optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (sjedište u Hagu) 16. novembbra 1995. godine podigao je Optužnicu protiv Radovana Karadžića predsjednika Republike Srpske i Ratka Mladića komandanta Vojske Republike Srpske za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Continue reading “16.11.1995. – Haški tribunal podigao Optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića”

15.11.1993. – Počela snažna ofanziva VRS na Olovo

Počela snažna ofanziva VRS na Olovo. Glavni pravac napada vodi preko Kruševa, sela udaljenog od Olova 10 km. Za vrijeme ofanzive koja je trajala oko 70 dana VRS je imala velike gubitke u ljudstvu i materijalno-tehničkim sredstvima. Cilj ofanzive bio je spajanje sa snagama VRS na Ozrenu. Armija RBiH odbila je sve napade i slomila udarnu moć VRS na Kruševu. Borbe su vođene u zoni odgovornosti Slavne olovske brigade ARBiH.

13.11.1993. – Pripadnici 302. mtbr. iz Visokog ubili dva fojnička fratra

Danas se navršavaju 28 godine od ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara samostana u Fojnici. Na pragu samostana, ratne 1993. godine, rafalom iz neposredne blizine, ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, a s Čengićem su bila još trojica pripadnika spomenute brigade. Čengić je za ovaj zločin pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora, a prema njegovu i svjedočenju očevidaca, fra Nikica i fra Leon ubijeni su samo zato što su uza se imali hrvatska obilježja; privjesak s grbom i hrvatskom šahovnicom koje je Čengiću zasmetao kada su mu ubijeni fratri otvorili vrata samostana.
Continue reading “13.11.1993. – Pripadnici 302. mtbr. iz Visokog ubili dva fojnička fratra”

Ratni zločini u Zvorniku: Zatvorenike tjerali da jedu odsječene dijelove tijela

Na području Zvornika nestalo je oko 1.500 osoba, a i danas se traga za posmrtnim ostacima 450 žrtava koje su ubijene u periodu od 1992. do 1995. godine. U zvorničkim općinama bilo je oko 19 logora, a zločini koji su počinjeni nad zatvorenicima i civilima opisani su u haškim presudama Stanišiću i Župljaninu, Šešelju, Karadžiću, Krajišniku…

15.10.1991. – Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti RBiH

15. oktobra 1991. godine Skupština BiH je donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu. Na razini Predsjedništva i Vlade BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA.
Continue reading “15.10.1991. – Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti RBiH”

10.10.1995. – Počela operacija “Sana '95”

Operacija Sana ‘95 je bila posljednja vojna operacija poduzeta od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom rata u BiH. Odvijala se tokom oktobra 1995. godine u seriji kontranapada bosanske i hrvatske vojske nakon što je Hrvatska vojska uspješno okončala operaciju Oluja u Republici Hrvatskoj. Nakon uspješne inicijalne faze i izuzetno brzog oslobađanja Sanskog Mosta, operacija Sana je završena zbog potpisivanja Dayonskog mirovnog sporazuma i završetka rata.
Continue reading “10.10.1995. – Počela operacija “Sana ‘95””

10.10.1995. – Armija RBiH oslobodila Sanski Most

Tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine Sanski Most je bio pod okupacijom snaga Vojske Republike Srpske od proljeća 1992. do 10. oktobra 1995. godine. Dio neesrpsko stanovništvo je bilo primorano napustiti grad, ali je oko 6.000 Bošnjaka i Hrvata ostalo u gradu tokom rata, koji su često maltretirani, mučeni, ponižavani i tjerani na kopanje rovova i prisilni rad. Počinjeni su i brojni zločini u selima i naseljima Sanskog Mosta, naročito u Šehovcima, Mahali, Vrhpolju i drugim.
Continue reading “10.10.1995. – Armija RBiH oslobodila Sanski Most”

09.10.1992. – Donesena odluka o objedinjavanju dva stožera HOS-a u BiH sa sjedištem u Zenici

Hrvatske odbrambene snage (HOS) su konačno raspuštene sporazumom između predsjednika Herceg-Bosne, Mate Bobana i generala HOS-a, Ante Prkačina 29. augusta 1992. koji je postignut u Grudama. Zbog ovog poteza, Dobroslav Paraga izbacio je Prkačina iz HSP-a. HOS se u međuvremenu podijelio po narodnosnom principu. Unatoč raspuštanju HOS-a u BiH, Paraga je 9. oktobra 1992. godine donio odluku kojom je objedinio dva stožera HOS-a u Bosni i Hercegovini pod jednim zapovjedništvom sa sjedištem u Zenici, a za zapovjednika je imenovao Mladena Holmana.
Continue reading “09.10.1992. – Donesena odluka o objedinjavanju dva stožera HOS-a u BiH sa sjedištem u Zenici”