Kakva je bila i za šta se borila Armije RBiH najbolje svjedoči događaj iz 1995. godine. Zato je važno pitanje, kao i odgovor na pitanje – gdje je ko bio 9. maja 1995. godine.
Tada se u Parizu održala vojna parada povodom Dana pobjede i proslave pedesete godišnjice od pobjede nad fašizmom.
Continue reading “Uz Dan “zlatnih ljiljana” Armije RBiH i Dan pobjede nad fašizmom: Gdje je koja vojska bila 9. maja 1995.?”
Prije 71 godina završen je Drugi svjetski rat te se 9. maj širom Evrope slavi kao dan pobjede nad fašizmom. Na ovaj dan, 1945. godine u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija Njemačke, čime je zvanično slomljena jedna ideologija koja je odnijela milione ljudskih žrtava. Continue reading “9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope”
06. maja 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezuluciju 824 kojom se Sarajevo, Tuzla, Žepa, Goražde i Bihać proglašavaju sigurnim zonama. U rezoluciji se, između ostalog, nalaže »trenutna obustava oružanih napada ili bilo kakvih neprijateljskih djelovanja protiv ovih sigurnih zona, i povlačenje svih vojnih i paravojnih jedinica bosanskih Srba iz ovih gradova na udaljenost sa koje oni prestaju da budu prijetnja njihovoj sigurnosti…« Mirovnim snagama UN-a istovremeno je naloženo da nadgledaju sigurnost njihovih stanovnika.
Kako bi ispitao mogućnosti mirovnih operacija u BiH, u Sarajevo stigao Generalni podsekretar za mirovne operacije UN-a Marak Gulding. Gulding je razgovarao sa predstavnicima tri konstitutivna naroda; Alijom Izetbegovićem, Mariofilom Ljubićem i Radovanom Karadžićem.
Primjera koji to potvrđuju je mnogo. Jedan od najeklatantnijih potječe iz Velike Britanije.
Vrhunac licemjerja nekih političara iz te zemlje za vrijeme agresije na BiH najbolje se može vidjeti iz prepiske bivšeg britanskog premijera Džona Mejdžora (John Major) i višeg dužnosnika ministarstva vanjskih poslova Daglasa Hoga (Douglas Hogg).
Mejdžor je, naime, Hogu, 2. maja 1993. godine, u pismu zahvalio “na iscrpnom izvještaju o sadašnjoj i bivšoj situaciji u Bosni i Hercegovini, dijelu bivše Jugoslavije”. Continue reading “Džon Mejdžor – Douglas Hogg, prepiska 2.5.1993: ” da se nastavi s prevarom “Vance-Owenovim”… sve dok BiH ne prestane postojati kao važeća država…””
1. domobranska bojna Pula ustrojena je 30. aprila 1992. godine zapovješću predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana , te Zapovijedi o ustroju od Ministarstva obrane RH, koju je potpisao ministar obrane.
Continue reading “30.04.1992. – Formirana 1. domobranska bojna Pula”
Ovaj plemeniti i časni Britanac se na današnji dan, 29. aprila 1993. godine, usred bijela dana ispred Donjeg doma britanskog Parlamenta polio benzinom i zapalio. Smrt u najstrašnijim mukama bio je njegov način da ukaže na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su bjesomučno ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drugačije zovu i mole Bogu.
Continue reading “Graham Bamford, Britanac koji se spalio zbog rata u BiH”
26. aprila proglašena je Savezna Republika Jugoslavija. SRJ ne obuhvata teritorijom BiH gdje su ostavljene značajne vojne snage kako bi podmirile potrebe samoproglašene srpske države (oko trećine ukupnih vojnih potencijala). Od tog datuma SRJ rat u BiH predstavlja kao građanski.
1. hrvatski gardijski zdrug ustrojen je 18. aprila 1994. godine, sastavljen od Specijalne postrojbe Ministarstva obrane Republike Hrvatske, “Bojne Zrinski”, dijela Specijalnih postrojbi Glavnog stožera Hrvatske vojske, bojni: “Frankopan”, “Ban Jelačić”, “Matija Vlačić”, “Ferdo Sučić” i dijelova “Lakojurišne brigade Hrvatske vojske”. Do 2000. godine je odgovarao Vijeću obrane nacionalne sigurnosti, odnosno Vrhovnom zapovjedniku RH. Nakon 2000. potpada pod zapovjedništvo Glavnog Stožera.
Continue reading “18.04.1994. – 1. hrvatski gardijski zdrug”
Potpisan sporazum o demilitarizaciji Srebrenice. Sporazum su potpisali komandant Armije RBIH Sefer Halilović i komandant VRS Ratko Mladić. Srebrenica proglašena sigurnom zonom pod zaštitom UN-a.
