25. januara 1992. Skupština SR BiH donijela je odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, koju su podržali SDA i HDZ BiH. SDS-a u svemu tome nije bilo jer su Srbi u međuvremenu proveli u djelo odluku o ustroju Srpske republike Bosne i Hercegovine, koja je proglašena 9. januara 1992. Održavanje referenduma najavljeno je za 29. februar i 1. mart 1992.
Continue reading “25.01.1992. – Donesena odluka o raspisivanju referenduma nezavisnosti BiH”
Kategorija: BiH
25.01.1992. – Donesena odluka o raspisivanju referenduma nezavisnosti BiH
25. januara 1992. Skupština SR BiH donijela je odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, koju su podržali SDA i HDZ BiH. SDS-a u svemu tome nije bilo jer su Srbi u međuvremenu proveli u djelo odluku o ustroju Srpske republike Bosne i Hercegovine, koja je proglašena 9. januara 1992. Održavanje referenduma najavljeno je za 29. februar i 1. mart 1992.
Continue reading “25.01.1992. – Donesena odluka o raspisivanju referenduma nezavisnosti BiH”
23.01.1995. – Majkl Rouz: “Da je UNPROFOR dopustio da NATO krene na Srbe, on bi se svrstao na muslimansku stranu i postao učesnik rata”
23. januara 1995. godine Majkl Rouz u intervju londonskom “Dejli Telegrafu”: “Da je UNPROFOR dopustio da NATO krene na Srbe, on bi se svrstao na muslimansku stranu i postao učesnik rata”.
Continue reading “23.01.1995. – Majkl Rouz: “Da je UNPROFOR dopustio da NATO krene na Srbe, on bi se svrstao na muslimansku stranu i postao učesnik rata””
“Zlatni ljiljan”: Ferid Provalić

Ferid Provalić je rođen 23.01.1960. godine.
Nosilac je najvećeg armijskog priznanja “Zlatni ljilan”. Bio aktivni starješina ARBiH do novembra 2004. godine kada je umirovljen u činu majora. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću Visoko. Oženjen, otac troje djece.
Continue reading ““Zlatni ljiljan”: Ferid Provalić”22.01.1994. – Počinjen treći masakr na Alipašinom Polju
Tokom agresije na BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, agresorske snage su počinile nekoliko masakara nad lokalnim stanovništvom, ne samo u glavnom gradu, nego na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Prilikom činjenja ovih zločina, agresori nisu gledali ko je žrtva, niti su birali lokaciju, koju napadaju. Napadali su civile, djecu, žene, starce, te su bombardovali, palili i rušili vjerske i zdravstvene objekte.
Continue reading “22.01.1994. – Počinjen treći masakr na Alipašinom Polju”
22.01.1994. – Ubijeno je šestero djece, a više ih je ranjeno
Dokumentarni film “Srebrenička polja smrti”
“Srebrenička polja smrti” je prvi dokumentarni film koji se na temu genocida u Srebrenici radio u produkciji RTS-a. Kroz hronologiju događaja tokom ljeta 1995. godine, film nam prikazuje šta se na prostoru Srebrenice dešavalo tih mjeseci i godina.
Continue reading “Dokumentarni film “Srebrenička polja smrti””
Na današnji dan poginuo Čeliković Ramiz – Čelik (1972-1994)
Čeliković Ramiz, sin Salemov i Hajrijin. Rođen 23. 10.1972. g. u Kaknju, nastanjen u Taukčićima – Visoko. Continue reading “Na današnji dan poginuo Čeliković Ramiz – Čelik (1972-1994)”
20.01.1990. – Počeo 14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije
14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije održan je od 20. do 22. januara 1990. godine, u beogradskom centru “Sava”. U kongresu su sudjelovali izaslanici iz svih tadašnjih jugoslavenskih republika i pokrajina, kao i partijsko izaslanstvo JNA. Tadašnji predsjednik Predsjedništva CK SKJ bio je Milan Pančevski iz SR Makedonije.
Continue reading “20.01.1990. – Počeo 14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije”
15.01.1993. – Formirana 119. muslimanska bbr. Banovići
20. maja 1992. formiran je Općinski štab TO Banovići, u čijem sastavu su bili: Rejonski štab TO Banovići, Rejonski štab TO Banovi}i Selo, Odred TO Banovići i četa vojne policije. Dana 15. januara 1993. godine formirana je 119. muslimanska brdska brigada Banovići, koja je kasnije preimenovana u 225. brdsku brigadu. Kao stalna struktura postojala je i Komanda mjesta Banovići. Tokom rata na općini Banovići poginulo je 163 i nestalo 6 boraca Armije RBiH. Ranjenih boraca je bilo 882. U ratnom periodu poginulo je 6 a ranjeno 26 civila. Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 5 boraca, od kojih je jedan poginuo.