Armija R BiH – Stranica 42

13. 07. 1992. – Ovladavanje jedinica Armije RBiH Zavidovići rejonom naselja Drugi kilometar, koje se nalazi iznad raskrsnice puteva Zavidovići – Žepče – Gostović

Ovo prigradsko naselje na samom ulazu u dolinu Gostović formiralo
je paravovnu jedinicu SCA jačine čete, postavilo barikadu na rasksnici puteva Zavidovići – Žepče – Gostović i nije dozvoljavalo prolazak Bošnjacima prema Žepču i Zenici. Continue reading “13. 07. 1992. – Ovladavanje jedinica Armije RBiH Zavidovići rejonom naselja Drugi kilometar, koje se nalazi iznad raskrsnice puteva Zavidovići – Žepče – Gostović”

Kako je Peti korpus izmislio pobunu i uzeo oružje od Abdića

GODIŠNJICA

Najveća prevara u ratovima na Balkanu: Kako je Peti korpus izmislio pobunu i uzeo oružje od Abdića

Od 4. do 7. jula 1994. godine Bihać je bio poprište predstave lažiranog ratovanja, kontroliranog haosa, medijske šutnje i povremenih dramatičnih vijesti, koja je u potpunosti razotkrila namjere Fikreta Abdića i njegovih “autonomaša” te njihovu vezu sa agresorom

26. 09. 1993. – Oružani sukobi za teritorije općine Zavidovići na lijevoj obali rijeke Bosne

Novi oružani sukobi za teritorije općine Zavidovići na lijevoj obali rijeke Bosne nastavljeni su 26. 09. 1993. godine. Odbranu grada Zavidovića od napada združenih snaga HVO i SCA stacioniranih na Žepčanskom području izvodile su jedinice OG „Bosna“ Zavidovići iz 3. korpusa Armije RBiH. Continue reading “26. 09. 1993. – Oružani sukobi za teritorije općine Zavidovići na lijevoj obali rijeke Bosne”

Dokumentarni film: Djeca rata

Film je sniman na području cijele Bosne i Hercegovine i kroz četiri epizode, otvoreno o svim problemima, koji su im zajednički, za Federalnu televiziju govore pripadnici sve tri vojske: Armije BiH, HVO-a i VRS-a. Nad svima njima su kršena ljudska prava i prava djeteta. Danas ne postoje. Država ih je zaboravila.
Continue reading “Dokumentarni film: Djeca rata”

„Mi kao da nismo ginuli i bili ubijani”

Na kućnom pragu

Nizovi bijelih nišana u Memorijalnom centru Potočari – to je prvo na šta se pomisli pri pomenu Srebrenice. Dopisnik DW iz Srebrenice, Marinko Sekulić pokušao je na licu mjesta da sazna o zločinima nad tamošnjim Srbima.

Mi kao da nismo ginuli i bili ubijani”, kaže nam jedan čovjek odmahujući rukom na naša pitanja. Srbi u istočnoj BiH teško se odlučuju da javno govore o stradanju svojih najmilijih tokom devedesetih. Ne vjeruju medijima. U njima su, kako mnogi kažu, samo oni krivci za sve što je loše.

Sjećanje na italijanske novinare ubijene u Mostaru

Ekskluzivna ispovijest

Sjećanje na italijanske novinare ubijene u Mostaru: Vesna je svaku sliku zapamtila!

Surovo hladnog, sunčanog prijepodneva 28.januara 1994.godine u kome je vlast na hrvatskoj strani Grada Mostara čvrsto obećala mostarskoj posadi UNHCR-a i ekipi italijanske tv kuće RAI UNO da u miru mogu posjetiti ratnu bolnicu

Nikad više: Auschwitz i Srebrenica

Danas je 74. godišnjica sjećanje na Aušvic-Birkenau (Auschwitz-Birkenau), gdje su počinjeni teški zločini holokausta protiv Jevreja

Bio je to dana kada su snage sovjetske Crvene armije oslobodile više od 200.000 zatvorenika iz nacističkog logora smrti – Auschwitza. Vjeruje se da je od 1940. do 1945. godine u Poljskoj, pod nacističkom vlašću, ubijeno oko 1,5 miliona ljudi.

KRVAVI SIJEČANJ 1993.; Dusina – Masakr nad Hrvatima

Dusina je ogledni primjer etničkog čišćenja što su ga provodili muslimani diljem hrvatskih područja u vrijeme dok su ih opkoljavali, razarali, palili kuće, pljačkali, ubijali i progonili.

Na današnji dan 26. siječnja 1993. Armija BiH počinila je veliki zločin i pokolj civila u Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Diskriminacija djece demobilisanih boraca

Formiranje Udruženja djece boraca Armije BiH u Ilijašu očegledno je potrebno zbog situacije, gdje su djeca porodica Šehida i poginulih boraca malo glasnija i uvrštena su u sva moguća Zakonska prava.

Kako drugačije tumačiti situaciju u kojoj preživjeli borci ne mogu zaposliti sebe, a još teže svoju djecu.

Bolesni, prevareni, obespravljeni i njihova djeca moraju preuzeti odgovornost da naprave udruženje da se izbora za prava kao i djeca Poginulih boraca.

Medalje za pokretače otpora: Ko je zaslužio privilegije

Medalje za pokretanje otpora traži oko 900 boraca iz Armije RBiH i nepoznat broj iz HVO-a. Pokretači bi uz medalju dobili povlaštene penzije u iznosu od oko 300 KM.