Atif Dudaković – heroj ili zločinac?

Atif Dudaković je general kojeg su uvažavali saborci, ali i neprijatelji na bojnom polju. Potvrđivanje optužnice za ratne zločine protiv bivšeg komandanta 5. korpusa Armije BiH izazvalo je različite reakcije.

General Armije Republike BiH (RBiH) Atif Dudaković komandovao je 5. Korpusom od novembra 1993. godine. Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže da je ovaj korpus branio bihaćki okrug koji je bio u „totalnom okruženju“. „5. korpus je vodio defanzivne operacije protiv nadmoćnijeg agresora. Uprkos tome i izdaji Fikreta Abdića, Dudaković je sa svojim saborcima uspio amortizirati sve napade i neprijatelju nanijeti velike gubitke. Uspješna vojna operacija ‘Sana 95’ Dudakoviću je donijela reputaciju nepobjedivog komandanta neukaljane vojničke časti“, kaže Ahatović.

General Ramiz Dreković je do novembra 1993. godine komandovao 5. korpusom. „Dudakovića sam upoznao 1992. kada je napustio Jugoslavensku narodnu Armiju (JNA) i javio se u Štab Teritorijalne odbrane Bihaća. Za njega imam samo riječi hvale. Kao čovjek i general uvijek je ispoljavao profesionalnost i odgovornost prema poslu, prema ljudima, ulažući veliki trud u stvaranje Armije BiH i odbranu države. Dudaković je vrlo kvalitetan i patriotski orijentisan general. Želim da vjerujem i nadam se da će imati fer i pravično suđenje te da će i iz ove bitke izaći kao pobjednik“, kazao je Dreković.

Mirsad Selmanović: „Dudaković nije izdavao brzopleta naređenja“

Mirsad Selmanović bio je ratni načelnik Štaba 5. korpusa. On za Deutsche Welle kaže da Dudaković najčešće nije samostalno donosio odluke. „Uvijek je konsultovao članove Štaba, osim kada je bio odsječen. Međutim, sa mnom je bio često na vezi čak i kada smo bili na dva različita kraja naše zone odgovornosti. Dudaković nije čovjek koji donosi ishitrene odluke i nije osoba koja bi brzopleto naredila nešto što bi se kasnije moglo različito tumačiti. Sve odluke donosio je promišljeno, najčešće u konsultaciji sa Štabom“, kaže Selmanović.

Atif Dudakovic (Klix.ba)Atif Dudaković

Javnost u BiH često je mogla vidjeti kako Dudaković i pred televizijskim kamerama izdaje upute saborcima i komentira vojna djelovanja, pa je harizmatični vojskovođa brzo postao najpopularniji bosanski general. „Bili smo svjesni uticaja medija i propagande pa su naši istupi pred kamerama bili dobro osmišljeni. Pri tome se vodilo računa o operativnom maskiranju i obmanjivanju, jer smo znali da i neprijatelj prati naše medije“, ističe Selmanović.

Pokušaj izjednačavanja „žrtve i agresora“

Govoreći o osnovama za optužnicu protiv Dudakovića, Selmanović naglašava da nije pravnik, iako je izučavao međunarodno ratno pravo i konvencije koje nalažu pravila rata. „Međunarodna zajednica je ovdje sve snimala i sve zna. Haški tribunal ovdje nije pokretao nikakve istrage, osim predistražnih radnji. Vojnicima smo davali i pisane upute o ponašanju prema zarobljenima i drugim pravilima ratovanja. Možda je bilo pojedinačnih slučajeva kršenja tih pravila, ali ne vjerujem da su Dudaković ili drugi oficiri s tim imali neke veze“, naglašava Selmanović.

Za ratnu načelnicu Informativne službe 503. brdske brigade 5. korpusa Armije RBiH Zemku Seferagić, Atif Dudaković je „heroj“ i jedan od stubova odbrane bihaćkog kraja i BiH. „U zoni 5. korpusa uvijek se naglašavalo djelovanje u skladu s odredbama Ženevske konvencije, a vojnicima su dijeljeni priručnici sa tim sadržajem“, kaže Seferagić. Optužnicu Protiv Dudakovića vidi kao „pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora“. „Sa područja Unskosanskog Kantona iz redova Armije RBiH niko nije bio osuđen u Hagu, što znači da ovdje nije bilo elemenata ‘masovnih’ zločina i da su se eventualna kršenja ratnih pravila svodila na pojedinačne slučajeve“, ističe Zemka Seferagić.

Za Srbe u RS-u potvrda optužnice „opravdana”

Za mnoge u Republici Srpskoj (RS) proces protiv Dudakovića je prilika za utvrđivanje istine o stradanju Srba u zoni odgovornosti 5. korpusa. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović kaže da je potvrđivanje optužnice dobro i za Dudakovića.

„Ako se ustanovi da nije kriv, onda će to biti veliko olakšanje i za njega. Nažalost, moram reći da je dosadašnja praksa pokazala da je u BiH osuđivana uglavnom samo jedna strana u sukobu. Tako je možda stvorena iskrivljena slika o ratnim događajima. I Međunarodni sud je za ratne zločine teretio uglavnom pripadnike jednog naroda. Zato mislim da će optužnice protiv Dudakovića, Nasera Orića i Sakiba Mahmuljina otkriti neke stvari“, kaže Mitrović za Deutsche Welle.

Nedeljko Mitrović: „Svi trebaju odgovarati za počinjene zločine“

On pojašnjava da je stav „srpske strane“ da svi trebaju odgovarati za zločine koje su počinili. „Neki zločini u BiH počinjeni su radi povrijeđenih vojničkih sujeta, ali i želje za nekim istorijskim osvetama“, kaže Mitrović. On vjeruje da sudski proces može olakšati potragu za nestalim vojnicima i civilima. „Za nas je primarni cilj da se otkrije gdje su zakopana ili sakrivena tijela i civila i vojnika, a to treba riješiti za sve u ovoj zemlji, ne samo za Srbe“, kaže Mitrović.

U Srbiji nije bilo posebnih reakcija na potvrdu optužnice protiv Atifa Dudakovića. Vojnopolitički analitičar iz Beograda Andrej Mlakar kaže da ta vijest nije bila zapažena čak ni na nacionalističkim portalima. „Zapravo u današnjoj Srbiji niko i ne zna ko je Atif Dudaković. Znaju oni malo stariji i oni koji su rodbinski vezani za BiH ili su iz tih krajeva, ali od ostalih – niko. Srbija je trenutno okupirana Kosovom, razgraničenjem, te filmom o Jasenovcu”, kaže Mlakar.

Hrvatski revanšizam?

U Hrvatskoj se na slučaj „Dudaković“ gleda sa nešto više pažnje nakon što su pred bh. pravosuđem prije dvije godine za ratne zločine optuženi generali Hrvatskog vijeća odbrane iz Orašja. Potom se govorilo kako je i ratni general Hrvatske vojske (HV) aktuelni hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević jedan od osumnjičenih, što je izazvalo bijes političkog Zagreba. Zatražena je istraga, a Dudaković  je pred hrvatskim pravosuđem osumnjičen za zločine koje je bivša JNA počinila u toj zemlji.

Zagrebački analitičar Davor Gjenero smatra da se ne može govoriti o Dudakoviću kao osumnjičenom za ratne zločine zaboravljajući pri tome na „povijesnu fotografiju koja simbolizira kraj rata na ovim prostorima”. „To je ona fotografija snimljena na Koranskom mostu kod Tržačkih Raštela, kad se spajaju 5. korpus Armije RBiH i II birgada HV-a, i tom se prigodom rukuju zapovjednici savezničkih jedinica, generali Atif Dudaković i Marijan Mareković“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Manojlo Milovanović cijenio Dudakovića kao „hrabrog i snalažljivog oficira”

Davor Gjenero (Davor Gjenero)Davor Gjenero

Gjenero ističe da Dudaković nije pao kao žrtva srpskih snaga, nego je postao i „osloboditeljem dijela teritorija Hrvatske”. „Istovremeno, zbog sudjelovanja u JNA u Zadru, te činjenice da je bio podređeni oficir Ratku Mladiću u Kninskom korpusu, na Dudakovića je Zagreb gledao s podozrenjem, što je rezultiralo i kaznenom prijavom za sudjelovanje u raketiranju Zadra, te u Rakovici, Dvoru na Uni, Plitvicama i Glini”, kaže Gjenero.

Dudakovića su na bojnom polju uvažavali i neprijatelji. Načelnik Glavnog štaba Vojske RS-a, penzionisani general Manojlo Milovanović, kazao je za Press RS-a da je tokom rata cijenio Atifa Dudakovića kao „hrabrog i snalažljivog oficira“, ali da je mišljenje o njemu promijenio nakon „dokaza o ratnim zločinima”. O Dudakoviću i njegovim saborcima govorio je i Milorad Ulemek Legija, koji je sa svojim paravojnim jedinicma ratovao protiv 5. korpusa. Govoreći o „izenadnim napadima“ Dudakovića i Izeta Nanića (komandanta bužimske 505. viteške brigade) Legija je kazao: „Morao sam da u sebi ipak čestitam Dudakoviću, jer je dobro nadmudrio i povukao za nos ove naše konje od generala”.

„Maratonci trče počasni krug“

Optužnica protiv Atifa Dudakovića i šesnaestorice drugih bivših pripadnika Armije RBiH potvrđena je pred Sudom BiH u srijedu (24.10.). Optuženi se terete za „zločine protiv čovječnosti“ koji obuhvataju ubistva oko 300 osoba, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika, kao i uništenja 38 pravoslavnih crkava i vjerskih objekata na području više krajiških općina. Optuženi se, također, terete i za ratne zločine protiv civila na području općina Bihać i Cazin.

Potvrđivanjem optužnice nastavljen je postupak pokrenut još 2006. godine kada su čelnici RS-a Milorad Dodik i Dragan Čavić Tužiteljstvu BiH podnijeli krivične prijave protiv Dudakovića. Prijave su potkrijepljene i „dokazima“ koje je pribavljao tadašnji centar RS-a za istraživanje ratnih zločina, ali je njihovu vjerodostojnost svojevremeno pobijao i glavni tužitelj BiH Milorad Baršin riječima: „Ma dajte, kakvi dokazi? Pa tu ima i materijala iz filma Maratonci trče počasni krug“.

  • Autor Samir Huseinović