17.9.1991.
“Ja sam rekao: ili takva Bosna koja će osigurati i interese hrvatskog naroda, ili molim – podjela! S Continue reading “Franje Tuđmana o BiH 1991.: “… jedan dio Srbiji, jedan dio Hrvatskoj, a može ostati i muslimanska državica u sredini …””
Pitanje koje je u vezi s odgovornošću za rat u Bosni i Hercegovini stavlja u centar pažnje i odgovornost međunarodne zajednice, odnosno onih njenih članica koje su imale veliki uticaj na tok zbivanja na ovom prostoru, pa i u Bosni i Hercegovini, kako u smislu stvaranja uvijeta započinjanja rata, tako i u smislu načina kako je on bio vođen, a osobito pitanja kako je taj rat bio tretiran u međunarodnoj političkoj i diplomatskoj javnosti, se veoma pomno zaobilazi u svim do sada napisanim analizama ovog rata.
Continue reading “20.08.1992. – Održana Konferencija o miru u Londonu”
Snage bosanskih Srba ubile su dvojicu francuskih pripadnika UNPROFOR-a u Sarajevu 22. jula 1995. godine. Komandant sarajevskog sektora UNPROFOR-a naredio da se na napade uzvrati. Na srpske položaje oko Sarajeva ispaljeno je 90 minobacačkih granata. Te sedmice je, uslijed pojačanog srpskog granatiranja Sarajeva poginulo 25 civila dok je 75 ranjeno.
Rekord od 3777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.
Continue reading “22.07.1993. – 3777 granata ispaljenih na Sarajevo u jednom danu”
Radovan Karadžić je bivši lider bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija , doktor medicine, te prijašnji bosansko-hercegovački političar član SDS crnogorskog porijekla. Rođen je 19. juna 1945. godine u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori.
Continue reading “21.07.2008. – Uhapšen Radovan Karadžić”
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović 21. jula 1992. godine potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju država. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom.
Ministri vanjskih poslova i odbrane 15 zemalja (Bangladeš, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Norveška, Rusija, Španija, Švedska, Turska Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija) na sastanku u Londonu osudili masovne zločine koje je VRS počinila u Srebrenici i zaprijetili zračnim udarima u slučaju napada na Goražde, i ostale sigurne zone.
Continue reading “21.07.1995. – Ministri vanjskih poslova i odbrane 15 zemalja osudili masovne zločine koje je VRS počinila u Srebrenici”
Sjednica Predsjedništva SFRJ o pitanju jedinica JNA u Sloveniji umjesto na Brijunima održana je u Beogradu jer srpski dio predsjedništva (Srbija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora) nisu željeli sastančiti u Hrvatskoj, tako daleko od sigurnosti Srbije.
Continue reading “18.07.1991. – Predsjedništvo SFRJ izglasalo Odluku o premještanju jedinica JNA iz Slovenije”
Ratni brodovi NATO-a uplovili su 18. jula 1992. godine u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Presudom civilnog apelacionog holandskog suda od 16. jula 2104. godine, Holandija je okrivljena za deportaciju i ubistva 300 bošnjačkih muškaraca, koji su nakon zauzimanja Srebrenice 13. jula 1995. od strane Vojske Republike Srpske, odvedeni i pogubljeni.
Continue reading “16.07.2014. – “Holandija je kriva za deportaciju i ubistva 300 bošnjačkih muškaraca u Srebrenici””
