Forenzičari, članovi Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) tragaju za ljudskim ostacima u masovnoj grobnici u selu Tomašica kod Prijedora, 22. oktobra 2013.
RSE – Meliha Kešmer
Već skoro godinu dana na web stranici INTERPOL-a nije javno objavljena međunarodna potjernica za Milomirom Savčićem, optuženim za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, kao što je slučaj s drugim osobama koje traže organi Bosne i Hercegovine. Međunarodna potjernica je raspisana u augustu 2021. godine.
Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, odnosno Ureda INTERPOL-a u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa (RSE) je potvrđeno da su svi uvjeti za raspisivanje međunarodne potjernice ispunjeni, te da je zahtijevano njeno javno objavljivanje, ali do danas to nije učinjeno. Navode da ne znaju zašto je to tako, jer nisu dobili odgovor od Generalnog sekretarijata INTERPOL-u u Lyonu.
Odgovor nije stigao ni na upit RSE.
Savčić je od augusta 2021. nedostupan organima BiH kad je naređeno da bude priveden, jer mu je određena mjera pritvora do kraja suđenja zbog “medijskih istupa i komuniciranja s medijima o činjenicama o predmetu koji se protiv njega vodi pred ovim sudom”. Savčiću je suđenje počelo u junu 2020. godine.
Savčić je jedan od 30 posto slučajeva procesuiranja ratnih zločina u kojima je optuženi nedostupan, što je jedan od faktora sporog rješavanja predmeta na sudovima u BiH.
Od 253 predmeta u postupku, tokom 2021. godine na sudovima u BiH, 77 se odnosi na nedostatak u efikasnosti regionalne suradnje, kažu za RSE iz Misije OSCE-a u BiH.
“Utječe činjenica da optuženi ili osumnjičeni nije dostupan, ali i da se dokazi ne mogu prikupiti, bilo putem mehanizama međunarodne pravne pomoći, bilo putem mehanizama regionalne saradnje”, rekao je Nedžad Smailagić, pravni savjetnik iz OSCE-a.
On ocjenjuje da je ključna implementacija i poštovanje sporazuma koji se tiču regionalne suradnje.
Međutim, na rješavanje predmeta ne utječe samo nedostupnost optuženih.
Domaće pravosuđe sporo rješava predmete
Od 2004. godine, kada je Tužiteljstvo Haškog suda domaćem bh. pravosuđu vratilo predmete, odnosno listu 848 osoba koje se dovode u vezu s činjenjem ratnih zločina, domaće pravosuđe je dosad okončalo postupak za 560 osoba.
“To su predmeti koje je lokalno pravosuđe dostavilo na ocjenu Tužilaštvu Haškog suda. Haški sud je onda te predmete u skladu s međunarodnim ugovorima vratio domaćem pravosuđu”, pojašnjava Smailagić.
Prema Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, Tužiteljstvo BiH je imalo obavezu da u roku od 90 dana, od stupanja na snagu Strategije, nadzornom tijelu uputi informaciju o statusu tih predmeta. Taj rok je istekao krajem decembra 2020. godine, a podaci nisu predstavljeni. Nije formirano ni nadzorno tijelo pri Vijeću ministara.
Iz Tužiteljstva BiH su za RSE na upit o ovom predmetima kazali da će “uskoro predstaviti javnosti podatke”, bez više detalja.
Predmeti ratnih zločina se u BiH procesuiraju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, kao i na sudu u Brčko distriktu. Riječ je o ukupno 18 pravosudnih institucija, šest okružnih sudova u entitetu Republika Srpska, deset kantonalnih u Federaciji BiH, jednom sudu u Brčkom i državnom sudu BiH.
Bilo koji od predmeta koje je Haški sud vratio BiH, mogu biti procesuirani na ovim sudovima.
Činjenica da ne postoji nadzorno tijelo, ne lišava obaveza organe pravosuđa da postupaju prema Revidiranoj državnoj strategiji, kažu iz OSCE-a.
“Misija OSCE-a je u posljednjih nekoliko godina više puta pozivala Vijeće ministara da najprije usvoji državnu strategiju, s tim se kasnilo više od dvije godine. Mi smo inzistirali na tome i to je učinjeno u septembru 2020. godine”, kažu iz OSCE-a i dodaju da su više puta nakon što je usvojena strategija tražili da Vijeće ministara imenuje nadzorno tijelo.
Iz Ministarstva pravde BiH za RSE kažu da su u 2022. godini više puta slali urgencije da se pitanje usvoji na dnevnom redu sjednica Vijeća ministara, ali da to još nije urađeno.
“Bilo je zamjerki pojedinih ministara zbog predloženih članova tijela, jednom ranije kad je prijedlog prošao na dnevni red sjednice, nakon čega nije više bilo rasprave o tome. Nama je jako važno da ovo riješimo, jer to tijelo najprije treba nama u Vijeću ministara. Ono bi nama davalo podatke i podnosilo izvještaje”, rekao je ministar pravde Josip Grubeša.
Neosnovano ustupanje složenih predmeta nižim sudovima
Revidirana državna strategija predviđa vrlo striktne rokove za postupanje domaćeg pravosuđa, posebno na državnom nivou.
Kraj 2023. u toj strategiji označen je kao krajnji rok do kog bi se mogli procesuirati predmeta ratnih zločina. Iz OSCE-a kažu da, prema podacima kojima raspolažu, taj cilj neće biti postignut.
“Isticanje roka ne znači i prestanak rada pravosuđa”, pojašnjava Smailagić.
Strategija, također, daje jasne upute o raspodjeli predmeta, pri čemu državno pravosuđe treba da se posveti najsloženijim predmetima, a entitetska i kantonalna manje složenim predmetima.
Iz OSCE-a upozoravaju da su zabilježili tendenciju da se mnogo više predmeta protiv nepoznatih počinitelja ustupa nižim tužiteljstvima.
“Radi se o statističkom broju predmeta na državnom nivou. U 2021. i 2020. godini prenesen je znatno veći broj predmeta protiv nepoznatih počinilaca nego protiv poznatih. A jedan od kriterija za prenošenja vođenja postupka je svojstvo počinitelja”, kaže Smailagić.
Pravni stručnjak pojašnjava da je strategijom predviđeno da entitetsko pravosuđe vodi postupke, uvjetno kazano jednostavnije predmete, a to nisu predmeti u kojima se vodi postupak protiv nepoznatih počinitelja ili osumnjičenog koji je komandno odgovoran ili je dio udruženog zločinačkog pothvata.
Tri decenije čekanja na pravdu za ratne zločine u BiH
Smanjen broj optužnica i pravosnažnih presuda
Podaci pokazuju da je u posljednje tri godine manji broj podignutih optužnica u predmetima ratnih zločina na svim sudovima u BiH.
Iz OSCE-a pojašnjavanju da je na to, donekle, utjecala pandemija korona virusa, ali da je i dalje manji broj u odnosu na ranije godine.
“Procesuiranja ratnih zločina u BiH jeste sporo. Domaće pravosuđe ima vodeću ulogu i treba uzeti u obzir da BiH ima određene obaveze prema međunarodnom pravu i takve obaveze proizlaze iz niza dokumenata o ljudskim pravima. To je vrlo važan segment zašto se na predmetima ratnih zločina mora kvalitativno više raditi”, zaključuje Smailagić.
U 2021. godini podignuto je 37 optužnica protiv 80 osoba, na svim nivoima u BiH. Od 2004. godine do 2020. okončana su 594 krivična postupka za 904 optužene osobe.
Od 2009. otkad se predmeti ustupaju nižim sudovima, ukupno je preneseno 989 predmeta, od čega 596 predmeta u kojima su poznati krivično djelo i počinitelj, što je oko 60 posto.
U 2020. godini, od 265 prenesenih predmeta samo su 62 predmeti u kojima je poznat počinitelj.
Misija OSCE-a navodi da je zabrinjavajuće što je u 2020. godini prosječna stopa pravosnažnih osuđujućih presuda pala na 52 posto, približavajući se rekordno niskom nivou iz 2018. godine (51 posto).
Iako je stopa osuđujućih presuda na sudovima u Republici Srpskoj ostala ista kao i prethodne godine, na Sudu BiH stopa je pala sa 69 posto (2019) na 43 posto, a na sudovima u Federaciji BiH sa 79 posto (2019.) na 50 posto.
RSE