Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina je naziv za događaje od 16. travnja 1993. i neposredno nakon toga u širem području sela Trusina kada je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila u sukobu Armije BiH i HVO.
Selo Trusina se nalazi u općini Konjic u BiH. Između 8 i 9 sati ujutro 16. travnja počele su borbe između Armije BiH i HVO.
Nakon prvih nekoliko sati postrojba Armije BiH pod zapovjedništvom Zulfikara Ališpage probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila hrvatske bojovnike. Osam pripadnika HVO-a je postrojeno i strijeljano, a 16 civila je ubijeno na raznim lokacijama. Preostali civili, uglavnom žene i djeca su bili zatočeni u nekoliko privatnih kuća, a poslije su pušteni da odu iz sela.
U ovim događajima je ubijeno ukupno 22 Hrvata.
Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.
Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga ratni zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.
2004. godine je izgrađen skromni spomenik, no bez ikakve naznake da se radi o osobama koje su ubijene zato što su Hrvati.
Prema kazivanjima svjedoka na suđenju za ratne zločine Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Nedžadu Hodžiću, Nihadu Bojadžiću i Zulfikaru Ališpagi – koji su 1993. godine bili pripadnici jedinice “Zulfikar” optuženih za ratne zločine tijekom 2011. i 2012. godine, snage Armije BiH su bile vrlo nadmoćne nad slabom stražom HVO koja je čuvala selo, te su se 4 pripadnika HVO predala nakon što su shvatili da su pripadnici Armije BiH ušli u selo i zarobili sve civile. Sva četvorica zarobljenih pripadnika HVO je strijeljano, a pobijeno je još 18 civila.
U travnju 2012. godine je – nakon što je priznala krivnju – za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila osuđena Rasema Handanović, pripadnica jedinice “Zulfikar” i sudionica zločina u Trusini. Uzevši u obzir da je u trenutku zločina imala svega 21 godinu i da je djelovala prema naredbama i da iskazuje žaljenje , sud ju je osudio je na pet godina zatvora; a jedan od razloga za nisku kaznu je i njeno pristajanje da svjedoči protiv ostalih osumnjičenih za zločin u Trusini.
PODACI O ŽRTVAMA ZLOČINA:
Jure Anđelić (ime oca: Ante) rođ. 1926. god
Andrija Drljo (ime oca: Ilija) rođ. 1947. god.
Franjo Drljo (ime oca: Ilija) rođ. 1942. god
Ante Drljo (ime oca: Jozo) rođ. 1936. god.
Ivan Drljo (ime oca: Pero) rođ. 1939. god.
Kata Drljo (ime oca: Ivan) rođ 1937. god.
Kata Drljo (ime oca: Mićo) rođ. 1918. god.
Tomo Drljo (ime oca: Andrija) rođ. 1926. god.
Anđa Ivanković (ime oca: Juro) rođ. 1936. god.
Ilija Ivanković (ime oca: Ante) rođ. 1936. god.
Smiljko Krešo (ime oca: Mirko) rođ 1940. god.
Ivica Krešo (ime oca: Jure) rođ. 1935. god.
Veljko Krešo (ime oca: Andrija) rođ. 1934. god.
Stipe Mandić rođ. 1923. god.
Branko Mlikota (ime oca: Andrija) rođ. 1925. god.
Nedjeljko Krešo (ime oca: Marko) rođ 1953. god.
Pero Krešo (ime oca: Smiljko) rođ. 1961. god.
Stipo Ljubić (ime oca: Pero) rođ. 1961. god
Milenko Mandić (ime oca: Stipe) rođ. 1961. god.
Željko Blažević (ime oca: Slavko) rođ. 1965. god.
Ivan Drljo rođ (ime oca: Andrija). 1971. god.
Zdravko Drljo (ime oca: Ivan) rođ. 1962. god.
PODACI O POČINITELJIMA ZLOČINA: Pripadnici Armije BIH među kojima su identificirani:
Seid Hakalović
Sead Padalović
Šaćir Poturović
Semir Poturović
pripadnici postrojbe pod zapovijedanjem Zulfikara Ališpage zvanog Zuka
PRILOŽENI DOKAZNI MATERIJAL: iskazi: AND 15; AND 26; AND 27; AND 29; KO 005; KO 006; MILJ 42 i MILJ 43
hr.wikipedia.org