Pred 27. obljetnicu pada Vukovara i masakra hrvatskih civila u Hrvatskoj u selu Škabrnja nedaleko Zadra, dviju operacija u kojima je ujesen 1991. godine sudjelovala i JNA, u Zagrebu je predstavljen dossier Fonda za humanitarno pravo iz Beograda o ulozi JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH i njenoj transformaciji iz jugoslavenske u srpsku vojsku. Haški osuđenik, bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin danas je moralni autoritet u Srbiji, kazali su gosti iz Beograda.
U napadu na Vukovar, u vrijeme kada je JNA još imala zvijezde na kapama, srpski dobrovoljci sa kokardama na kapama i pripadnici teritorijalne obrane bili su pod zapovjedništvom JNA. Kada su hrvatski ranjenici i zarobljenici nakon pada hrvatske obrane Vukovara 18. studenog 1991. godine dovedeni na Ovčaru, vojna policija dobila je naređenje da se makne, i srpski dobrovoljci i pripadnici teritorijalne obrane hrvatskih Srba likvidirali su njih oko 260.
Srodan je obrazac korišten u napadu na selo Škabrnja nedaleko Zadra, istog dana ujesen 1991. JNA, dobrovoljci iz Srbije i srpski teritorijalci iz Benkovca napali su selo, podsjetila je na predstavljanju u Zagrebu autorica dosieera o ulozi JNA o ratovima u Hrvatskoj i BiH Jovana Kolarić:
“Pripadnici JNA su nastavili da napreduju kroz selo zajedno sa pripadnicima Teritorijalne obrane i dobrovoljačkih jedinica, i zatim su počeli da ulaze u kuće i izvlače iz podruma preostalo stanovništvo. Nakon toga su pripadnici Teritorijalne obrane Benkovca zajedno sa srpskim dobrovoljačkim jedinicama počeli da ubijaju civile. Dan kasnije, 19. novembra 1991, JNA je napala i susedno selo Nadin, i prilikom napada na ova dva sela ubijeno je najmanje 48 civila.”
Iako je cilj ovog i drugih dossiera Fonda za humanitarno pravo da pravosuđe u Srbiji istraži navode iz dossiera i procesuira odgovorne za zločine o kojima se govori, zločin u Škabrnji i Nadinu bio je predmet samo u Hagu, ali ne i u Srbiji.
“I zato je Fond za humanitarno pravo 21. novembra 2017. godine podneo krivičnu prijavu za zločine u Škabrnji i Nadinu za 6 identifikovanih i više neidentifikovanih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane zbog ubistva 48 hrvatskih civila u ta dva sela. Ali, na žalost, do danas nemamo informaciju da li je išta rađeno po tom pitanju i da li je sprovedena istraga”, kaže Jovana Kolarić.
U Hagu su se četiri slučaja bavila Vukovarom – bez kazne, jer su Slobodan Milošević, Slavko Dokmanović i Goran Hadžić umrli prije završetka postupka, a Vojislav Šešelj je za Vukovar oslobođen. Ali da nije bilo haških postupaka za Vukovar, malo bi se znalo o kontekstu i ulozi JNA u Vukovaru i na Ovčari, kazao je aktivist i supervizor ovog dossiera Nemanja Stjepanović.
“Ispalo bi na kraju da se skupila neka grupa ludaka, i da su oni tako podivljali i u nekom osvetničkom besu pohvatali te ljude, odveli ih na Ovčaru i tamo ih ubili. Nije tako bilo. U tome su učestvovale političke strukture, u tome je učestvovala JNA i iza toga svega vrlo jasno i čvrsto stoji Srbija.”
Tadašnji major JNA Veselin Šljivančanin osuđen je u Hagu za Ovčaru, ali čini da se da ta osuda za odgovorne u Srbiji nema nikakvo značenje.
“On je danas moralni autoritet u Srbiji, njega se danas pita – što mi da radimo sada kada je situacija gusta sa Kosovom, on govori na tribinama vladajuće Srpske napredne stranke, sa njim se rukuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić…”, dodaje Stjepanović.
Zagrebačko predstavljanje ovog vrijednog dossiera, što ga je Fond za humanitarno pravo objavio ovog ljeta, organizirao je u auli Sveučilišta u Zagrebu Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, a u publici je bio i zamjenik glavnog državnog odvjetnika Jurica Ilić. Kako se radi o knjizi koja se bavi aktivnostima JNA i u Bosni i Hercegovini, zanimalo nas je hoće li knjiga biti predstavljena i u Sarajevu i Banjaluci. U Fondu kažu da nisu o tome razmišljali, ali da su otvoreni za svaki poziv.
FHP Dosije: Kako se JNA svrstala na srpsku stranu
Zašto je JNA umesto zaštitnika postala ubica građana BiH?