28. decembra 1992. godine list Politika objavljuje intervju Momčila Krajišnika, predsednika Skupštine Republike Srpske.
Continue reading “28.12.1992. – List Politika objavluje intervju Momčila Krajišnika”
28. decembra 1992. godine list Politika objavljuje intervju Momčila Krajišnika, predsednika Skupštine Republike Srpske.
Continue reading “28.12.1992. – List Politika objavluje intervju Momčila Krajišnika”
Snage bosanskih Srba vrše snažan tenkovsko-pješadijski napad na Sarajevsko naselje Sokolje. ARBiH odbija napad nanoseći srpskim Continue reading “01.12.1992. – Snage bosanskih Srba izvršile napad na Sarajevsko naselje Sokolje”
Masakr u ulici Halači na Baščaršiji u Sarajevu se dogodio 23. augusta 1992. godine tokom opsade Sarajeva za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tog dana granata ispaljena sa srpskih položaja je ubila osmero, a teže ranila troje civila u historijskom i kulturnom centru Sarajeva. Ubijeni su Dženan Aljević, Mahir Ferhatović, Tarik Harba, Esma Muratović, Meliha Muratović-Spahić, Almasa Spahić, Mahira Spahić i Ismet Suljić.
Masakr na Korićanskim stijenama je monstruozan zločin nad više od 200 bošnjačkih i hrvatskih civila iz Prijedora koji se dogodio 21. augusta 1992. kao dio kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata od strane srpskih vlasti u Bosanskoj krajini.
Dana 21. augusta 1992. više od 200 Prijedorčana iz konvoja protjeranih koji je krenuo iz Tukova, je izdvojeno od strane srpskih policajaca na planini Vlašić na lokaciji Korićanskih stijena. Skoro svi ubijeni civili su se nalazili u dva autobusa koja su se konvoju pridružila u logoru Trnopolje.
Continue reading “21.08.1992. – Sjećanje na masakr na Korićanskim stijenama”
20. augusta 1992. godine Armija RBiH sa Igmana, Hrasnice i iz Sokolović Kolonije napada položaje VRS na Ilidži, Stupskoj petlji i Nedžarićima, u namjeri da probije obruč oko Sarajeva. Na ilidžanskom frontu probijene su linije Vojske Republike Srpske, ali se jedinice Armije RBiH nisu uspjele spojiti sa snagama u gradu.
Месна заједница Чекрчићи обухвата села Чекрчиће са засеоком Добрици, Долипоље са засеоком Паљевина, Кута, Врела и Крчевине. Налази се на 43 степени, 59 минута и 28 секунди северне географске ширине и 18 степени, 12 минута и 36 секунди источне географске дужине.
Continue reading “Чекрчићи бедем непробојни”Snage bosanskih Srba ubile su dvojicu francuskih pripadnika UNPROFOR-a u Sarajevu 22. jula 1995. godine. Komandant sarajevskog sektora UNPROFOR-a naredio da se na napade uzvrati. Na srpske položaje oko Sarajeva ispaljeno je 90 minobacačkih granata. Te sedmice je, uslijed pojačanog srpskog granatiranja Sarajeva poginulo 25 civila dok je 75 ranjeno.
Rekord od 3777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.
Continue reading “22.07.1993. – 3777 granata ispaljenih na Sarajevo u jednom danu”
Radovan Karadžić je bivši lider bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija , doktor medicine, te prijašnji bosansko-hercegovački političar član SDS crnogorskog porijekla. Rođen je 19. juna 1945. godine u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori.
Continue reading “21.07.2008. – Uhapšen Radovan Karadžić”
Ministri vanjskih poslova i odbrane 15 zemalja (Bangladeš, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Norveška, Rusija, Španija, Švedska, Turska Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija) na sastanku u Londonu osudili masovne zločine koje je VRS počinila u Srebrenici i zaprijetili zračnim udarima u slučaju napada na Goražde, i ostale sigurne zone.
Continue reading “21.07.1995. – Ministri vanjskih poslova i odbrane 15 zemalja osudili masovne zločine koje je VRS počinila u Srebrenici”