31. jula 1992. godine, poslije četiri mjeseca “gušenja” i strašne opsade grada Sarajeva i stalnih napada na građane od strane srpskog agresora, hrabri branioci Sarajeva krenuli su u deblokadu glavnog grada Bosne i Hercegovine.
31. jula 1995. godine, srpski agresor je u potpunosti ovladao kompletnom teritorijom Žepe.
Poslije Srebrenice, još jedna zaštićena zona UN-a, Žepa je pala u ruke srpskog agresora koji je svoje gubitke u živoj sili nadomješčavao ubijanjem žepackih civila, uglavnom starijih i iznemoglih koji nisu mogli krenuti sa ostalim narodom prema slobodnoj teritoriji pod kontrolom Armije Republike BiH u Sarajevu i Kladnju.
Continue reading “31.07.1995. – Srpske snage zauzele Žepu”
31. jula 1992. godine, poslije četiri mjeseca “gušenja” i strašne opsade grada Sarajeva i stalnih napada na građane od strane srpskog agresora, hrabri branioci Sarajeva krenuli su u deblokadu glavnog grada BiH.
Continue reading “31.07.1992. – Hrabri branioci krenuli u deblokadu Sarajeva”
Lideri bosanskih m
uslimana, Srba i Hrvata postigli, na mirovnim pregovorima u Ženevi, dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao saveza republika Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni nastavljen i trajao do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.
Sarajevski ratni tunel je naziv za tunel koji je napravljen tokom opsade Sarajeva u julu 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je 2 teritorije koje je držala ARBIH (Dobrinju i Butmir) pa se tako i tunel zvao “Tunel D-B”. Tunel je dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 m.
Continue reading “29.07.1993. – Prokopan sarajevski tunel spasa”
Između sjećanja, poricanja i zaborava: Tri studije slučaja o kulturi sjećanja u BiH, 20 godina nakon rata naziv je publikacije u sklopu koje je objavljena studija o Mušanu Topaloviću Caci, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu.
Autor studije, pod naslovom „Sarajevska najpoznatija tajna“, je Nicolas Mol, a iza nje stoji Friedrich-Ebert-Stiftung (FES). Mol je doktorirao u oblasti Savremena historija u Freiburgu, a od 2007. živi u Sarajevu.
Continue reading “Sarajevska najpoznatija javna tajna: Caco, Kazani i zločini nad Srbima”
Nakon što je 12.7.1995. iz okolnih srebreničkih šuma stigla poruka od majora Ramiza Bećirevića da je Srebrenica okupiran grad, već dan poslije, 13.7.1995, u 9h i 20min putem radioveze 13.jula pristigla je informacija da se narod Žepe, užasnut sudbinom Srebrenice, okupio ispred žepske opštine gdje je zatražio od predsjednika Ratnog predsjedništva da ide na pregovore sa četnicima ne bi li time kupio barem malo vremena i dobili pomoć koja bi ih spasila od četničkog noža…
Continue reading “Kako je pala Žepa?”
Pokolj u Doljanima je ratni zločin kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH i mudžahedini 28. jula 1993. godine nad tamošnjim autohtonim stanovništvom Hrvatima. Tog dana su rečeni pripadnici Armije BiH (konkretno, spominje se 44. brdsku brigadu ABiH) ubili 39 Hrvata. Mjesto pokolja je bilo selo Doljani, koje se nalazi nekoliko kilometara zapadno od Jablanice, u općini Jablanica.
Continue reading “28.07.1993. – Armija BiH počinila zločin nad 39 Hrvata u selu Doljani”
4. Viteška motorizovana brigada formirana je 28. jula 1992. godine. 28.jula 1994. godine zbog doprinosa u odbrani domovine brigadi je dodijeljen počasni naziv “Viteška“: 28.07.1994. godine. 4. Vmtbr nastala je iz naroda. Hrabri, pošteni i postojani ljudi svojim velikim srcima goloruki, organizovali su se po sokacima, ulicama, mjesnim zajednicama a potom štabovima. Svojim životima suprostavili su se tehnički nadmoćnijem neprijatelju sa željom da odbrane svoje domove, svoje porodice, ove prostore i BiH.
Continue reading “28.07.1992. – Formirana 4. Viteška motorizovana brigada”
Završena evakuacija civila iz Žepe. Vojno sposobni muškarci u narednih nekoliko dana probili su se prema SRJ i nakon prelaska granice predali su se tamošnjim vlastima.
Continue reading “27.07.1995. – Konačni pad Žepe”
