{"id":8211,"date":"2018-12-11T14:32:52","date_gmt":"2018-12-11T13:32:52","guid":{"rendered":"http:\/\/veterani.ba\/naslovna\/?p=8211"},"modified":"2018-12-10T17:33:44","modified_gmt":"2018-12-10T16:33:44","slug":"florence-hartmman-postojao-je-uzp-srbije-rs-i-republike-srpske-krajine-za-stvaranje-velike-srbije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/2018\/12\/florence-hartmman-postojao-je-uzp-srbije-rs-i-republike-srpske-krajine-za-stvaranje-velike-srbije\/","title":{"rendered":"Florence Hartmman: Postojao je UZP Srbije, RS i Republike Srpske Krajine za stvaranje Velike Srbije"},"content":{"rendered":"
\"\"Poslije zadnjih presuda u Haagu, Mladi\u0107u i Prli\u0107u i drugima, prvenstveno predstavnci politi\u010dkih elita, ali i drugi pojedinci, me\u0111u kojima i advokati odbrane iz predmeta Prli\u0107, kao i mediji, plasirali su teze kako je Ha\u0161ki sud osudio Hrvatsku, ali da je Srbija oslobo\u0111ena odgovornosti za u\u010de\u0161\u0107e u ratu u BiH i po\u010dinjene zlo\u010dine.<\/div>\n

<\/p>\n

\n

Pojedinci su \u010dak i\u0161li dotle da javno tvrde kako se Velika Srbija i Velika Hrvatska ne spominju nigdje u ha\u0161kim predmetima, \u0161to nije ni\u0161ta drugo do obmana javnosti kako bi se skinula odgovornost sa Zagreba i Beograda zbog ciljeva da podjele BiH u okviru kojih su i po\u010dinjeni zlo\u010dini, a \u0161to se u presudama decidno navodi uz obja\u0161njenja da je to \u010dinjeno u okviru udru\u017eenih zlo\u010dina\u010dkih planova u kojima su uz Republiku Srpsku Krajinu, Republiku Srpsku, u\u010destovale i Srbija i Hrvatska.<\/p>\n

U sa\u017eetku odluke Raspravnog vije\u0107a u predmetu Milo\u0161evi\u0107 navodi se da je utvr\u0111eno da se s razlogom mo\u017ee vjerovati da su \u201cplate i penzije pripadnika VRS stizale iz Beograda; da je JNA pru\u017eala kontinuirano podr\u0161ku VRS-u u pogledu opreme, municije i vodstva te povremeno u\u010destvovala u oru\u017eanim operacijama tokom rata\u201d. U nedavnoj prvostepenoj presudi Mladi\u0107u, ti su nalazi ponovljeni i time potvr\u0111eni. (Milo\u0161evi\u0107, 98bis Odluka, 258-60.) Uz to, Milo\u0161evi\u0107eva ekstenzivna uklju\u010denost u pregovore koji su doveli do Dejtonskog sporazuma \u2014uklju\u010duju\u0107i to \u0161to je imao ovlasti da odlu\u010duje u ime bosanskih Srba i to \u0161to je mogao prihvatiti odredbe Sporazuma koje su sami bosanski Srbi smatrali neprihvatljivim i da im te uslove nametne \u2014 uzeto je kao razlo\u017eno ubjedljiv dokaz njegove uloge vrhovnog vo\u0111e u odnosu na bosanske Srbe. Milo\u0161evic\u0301 je identificiran kao pripadnik golemog UZP-a u koji je bio uklju\u010den velik broj zasebno optu\u017eenih pojedinaca: Milan Milutinovi\u0107, Nikola \u0160ainovi\u0107, Dragoljub Ojdani\u0107 i Vlajko Stojiljkovi\u0107 u optu\u017enici za Kosovo; Radovan Karad\u017ei\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik, Biljana Plav\u0161i\u0107, Ratko Mladi\u0107, Jovica Stani\u0161i\u0107, Franko Simatovi\u0107, i Vojislav \u0160e\u0161elj u optu\u017enici za Bosnu; te Milan Babi\u0107, Milan Marti\u0107 i Goran Had\u017ei\u0107, kao i Simatovi\u0107, Stani\u0161i\u0107 i \u0160e\u0161elj ponovno, u optu\u017enici za Hrvatsku.<\/p>\n

Transkripti sa su\u0111enja, kao i dokumentirani i digitalni dokazi koje su pribavili i tu\u017eitelji i odbrana optu\u017eenih, pru\u017eaju mnogo detaljnije informacije o ulozi Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i Srbije nego same presude. Mnogo dokumentacije \u010deka na istra\u017eiva\u010de i histori\u010dare.<\/p>\n

Na su\u0111enju Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u sveobuhvatno je razmatrana uloga Beograda u jugoslovenskim ratovima. Mada se uveliko pretpostavljalo da je, pod Milo\u0161evi\u0107evim re\u017eimom, Srbija podr\u017eavala srpske oru\u017eane snage u Hrvatskoj i Bosni, puni opseg te podr\u0161ke i mehanizmi kojima je ona pru\u017eana nisu bili otkriveni javnosti sve do ovog su\u0111enja. To nije bilo slu\u010dajno: kako bi svijet ubijedio da nije u\u010destvovao u tim ratovima, Beograd je krio brojne pojedinosti o svojoj umije\u0161anosti u ratove u Bosni i Hrvatskoj.<\/p>\n

Smrt Slobodana Milo\u0161evi\u0107a je sprije\u010dila dono\u0161enje presude protiv njega, ali nije izbrisala zabilje\u017eenu historiju.<\/p>\n

U sredi\u0161tu UZP-a bio je Milo\u0161evi\u0107<\/strong><\/p>\n

Milo\u0161evi\u0107 je Ha\u0161ki tribunal optu\u017eivao da je posredno kolektivno sudio srpskom narodu. Ali stvarno stanovi\u0161te Tu\u017eiteljstva u pogledu kolektivne krivnje bilo je daleko usmjerenije. Strategija Tu\u017eiteljstva je bila iznijeti sveobuhvatnu tezu kojom bi se objasnilo u\u010de\u0161\u0107e Beograda: udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat (UZP) koji je povezivao glavne aktere u Srbiji, RS-u i RSK-u oko plana primjene masovnog nasilja i terora kako bi se prisilno i trajno uklonili nesrbi s podru\u010dja Kosova i velikih podru\u010dja Hrvatske i Bosne, koja su trebala postati dio nove dr\u017eave pod dominacijom Srba.<\/p>\n

U sredi\u0161tu ovog UZP-a, kao neko ko objedinjuje sva njegova tri dijela, bio je Milo\u0161evi\u0107 \u2013 optu\u017een na osnovu njegovih de jure razli\u010ditih pozicija, na kojima je bivao tokom decenije ratova, kao predsjednik SRJ i Srbije i glavnokomanduju\u0107i Vojske Jugoslavije, kao \u010dlan i predsjednik Vrhovnog saveta odbrane (VSO); i njegove de facto ovlasti nad, i podr\u0161ke, institucijama SRJ, Srbije, RS-a i RSK-a, i klju\u010dnim pojedincima u njima. Optu\u017eba je, dakle, obe\u0107avala da \u0107e objasniti kako su Beograd\/Milo\u0161evi\u0107, ali i njegovi bliski saradnici u administracijama savezne dr\u017eave i Srbije, vojsci i policiji bili umije\u0161ani u sve zlo\u010dine \u2013 od Hrvatske do Kosova.<\/p>\n

U novembru 2005, nekoliko mjeseci prije njegove smrti, Tu\u017eiteljstvo je prikupilo i odbrani optu\u017eenog predalo preko 1,2 miliona stranica dokumentacije. U junu 2004. godine, odluka sudskog vije\u0107a da odbije zahtjev optu\u017eenog da donese odluku kojom Milo\u0161evi\u0107a osloba\u0111a krivice \u2013 odluka poznata kao me\u0111upresuda \u2013 odigrala je klju\u010dnu ulogu u tuma\u010denju te dokumentacije.<\/p>\n

U tom dugom i pomno sa\u010dinjenom dokumentu, utvr\u0111eno je da je Tu\u017eiteljstvo prikupilo \u201cdovoljno dokaza kao podr\u0161ku svakoj ta\u010dki koja se osporava u tri optu\u017enice\u201d, unato\u010d tome \u0161to \u201cnije bilo, ili nije bilo dovoljno, dokaza koji podr\u017eavaju izvjesne navode relevantne za neke od ta\u010daka optu\u017enice\u201d. Milo\u0161evi\u0107 se, prema tome, morao braniti po svim ta\u010dkama.<\/p>\n

Analizom drugih presuda Ha\u0161kog tribunala, posebno dijelovima koji se odnose na Milo\u0161evi\u0107evu ulogu, po\u010dinje se ukazivati prva skica njegove uloge, kao osobe na \u010delu oru\u017eanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i, posebno, na Kosovu.<\/p>\n

U kontekstu raspada Jugoslavije, ve\u0107ina nau\u010dnih radova podvla\u010di da \u201chistorijska gra\u0111a pokazuje da je Milo\u0161evi\u0107, i niko drugi do njega, bio onaj \u010dije su akcije gurnule zemlju na ivicu ambisa.\u201d(1)<\/p>\n

Dokazi<\/strong><\/p>\n

Dokazi koji su izneseni tokom su\u0111enja Milo\u0161evi\u0107u pokazuju kako je rukovodstvo Srbije pru\u017ealo finansijsku, oru\u017eanu i materijalnu podr\u0161ku hrvatskim i bosanskim Srbima; pomoglo u stvaranju vojski hrvatskih Srba i bosanskih Srba, te uspostavi administrativnih i struktura ljudstva koje je bilo podr\u0161ka tim vojskama, gotovo potpuno oslonjenih na Srbiju; pru\u017ealo tim vojskama klju\u010dno ljudstvo i imalo vlastite agente u njihovoj komandnoj strukturi; te slalo vlastite jedinice preko granice da se bore. Ali, uloga Srbije u tom ratu nije bila ograni\u010dena na logisti\u010dku i finansijsku podr\u0161ku ili povremene vojne intervencije. S obzirom na intenzivnu uklju\u010denost najvi\u0161ih vlasti Srbije u svaki aspekt ovih ratova, klju\u010dno pitanje tokom su\u0111enja bilo je da li je Milo\u0161evi\u0107 imao ili \u010dak odredio zajedni\u010dke ciljeve, ili zlo\u010dine, u \u010dije su planiranje i izvo\u0111enje bili u tolikoj mjeri uklju\u010deni oni koji su od Srbije dobijali podr\u0161ku? Da li im je cilj bio zajedni\u010dki?<\/p>\n

U Odluci iz juna 2004. Raspravno vije\u0107e Ha\u0161kog tribunala prou\u010dilo je odnos Milo\u0161evi\u0107a sa vojnim i civilnim vlastima bosanskih Srba i utvrdilo da se s razlogom mo\u017ee vjerovati da je on imao \u201cveliki utjecaj\u201d na njih. (Predmet Milo\u0161evi\u0107, 98bis, Odluka, 257.) Preciznije, Raspravno vije\u0107e je ukazalo na dokaze Tu\u017eiteljstva o vezama izme\u0111u Vojske Republike Srpske i Vojske Jugoslavije, uklju\u010duju\u0107i postojanje 30. kadrovskog centra, koji je slu\u017eio kao maska za kontinuirano finansiranje VRS-a od strane VJ i isplatu plata njenih oficira. (Milo\u0161evi\u0107, 98bis Odluka, 258-60.)<\/p>\n

U sa\u017eetku odluke navodi se da je utvr\u0111eno da se s razlogom mo\u017ee vjerovati da su \u201cplate i penzije pripadnika VRS stizale iz Beograda; da je JNA pru\u017eala kontinuirano podr\u0161ku VRS-u u pogledu opreme, municije i vodstva te povremeno u\u010destvovala u oru\u017eanim operacijama tokom rata\u201d. U nedavnoj prvostepenoj presudi Mladi\u0107u, ti su nalazi ponovljeni i time potvr\u0111eni.<\/p>\n

Ova odluka portretira Milo\u0161evi\u0107a kao onoga koji je konzistentno bio dobro informiran o vojnoj i politi\u010dkoj situaciji u Bosni. U njoj se navode dokazi koji sugeriraju da Milo\u0161evi\u0107, ne samo da je bio upoznat sa situacijom, ve\u0107 je bio i konsultiran od strane vojnog i politi\u010dkog vodstva bosanskih Srba, te da su njegove savjete oni uzimali kao autoritativne. (Milo\u0161evi\u0107, 98bis Odluka, 278, 282, 285.)<\/p>\n

Navode se i neki dokazi koji aludiraju na to da je Milo\u0161evi\u0107 unaprijed znao kakve su namjere generala Ratka Mladi\u0107a u vezi sa civilnim stanovni\u0161tvom enklave Srebrenica u julu 1995. (Milo\u0161evi\u0107, 98bis Odluka, 280, 284.) Uz to, Milo\u0161evi\u0107eva ekstenzivna uklju\u010denost u pregovore koji su doveli do Dejtonskog sporazuma \u2014uklju\u010duju\u0107i to \u0161to je imao ovlasti da odlu\u010duje u ime bosanskih Srba i to \u0161to je mogao prihvatiti odredbe Sporazuma koje su sami bosanski Srbi smatrali neprihvatljivim i da im te uslove nametne \u2014 uzeto je kao razlo\u017eno ubjedljiv dokaz njegove uloge vrhovnog vo\u0111e u odnosu na bosanske Srbe.<\/p>\n

Prirodno je da se Milo\u0161evi\u0107 ima istaknuto mjesto i u drugim predmetima koji se \u0161iroko odnose na de jure i de facto ovlasti koje je on imao tokom sukoba u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n

Kontrola medija<\/strong><\/p>\n

Milo\u0161evic\u0301 je identificiran kao pripadnik golemog UZP-a u koji je bio uklju\u010den velik broj zasebno optu\u017eenih pojedinaca: Milan Milutinovi\u0107, Nikola \u0160ainovi\u0107, Dragoljub Ojdani\u0107 i Vlajko Stojiljkovi\u0107 u optu\u017enici za Kosovo; Radovan Karad\u017ei\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik, Biljana Plav\u0161i\u0107, Ratko Mladi\u0107, Jovica Stani\u0161i\u0107, Franko Simatovi\u0107, i Vojislav \u0160e\u0161elj u optu\u017enici za Bosnu; te Milan Babi\u0107, Milan Marti\u0107 i Goran Had\u017ei\u0107, kao i Simatovi\u0107, Stani\u0161i\u0107 i \u0160e\u0161elj ponovno, u optu\u017enici za Hrvatsku.<\/p>\n

Tim pojedincima je bilo su\u0111eno odvojeno u sklopu teorije o UZP-u u optu\u017enicama koje su uklju\u010divale nekoliko podsetova Milo\u0161evi\u0107evog UZP-a. Simatovi\u0107u i Stani\u0161i\u0107u se ponovo sudi i njihovo su\u0111enje \u0107e biti nastavljeno u sklopu rezidualnog mehanizma koji preuzima rad Ha\u0161kog tribunala nakon njegovog zatvaranja 2017. godine. Nakon \u0161to je u prvostepenom procesu oslobo\u0111en, predmet protiv Vojislava \u0160e\u0161elja sada je u \u017ealbenom postupku.<\/p>\n

Ve\u0107 u predmetu protiv Du\u0161ka Tadi\u0107a, prvom kojem je su\u0111eno na Ha\u0161kom tribunalu, Milo\u0161evi\u0107 se pojavljue, usputno. U to je vrijeme Raspravno vije\u0107e u predmetu Tadi\u0107 posjedovalo vrlo malo bitnih informacija koje \u0107e Tribunal tek kasnije prikupiti, a koje ukazuju na politi\u010dke i vojne veze izme\u0111u Milo\u0161evi\u0107a i bosanskih Srba. Stoga se presuda Tadi\u0107u bavila Milo\u0161evi\u0107em primarno zbog njegove uloge ideolo\u0161kog i politi\u010dkog inspiratora doga\u0111aja.<\/p>\n

U presudi je utvr\u0111eno da je \u201cMilo\u0161evi\u0107 koristio nacionalizam kako bi sebi priskrbio karizmu za\u0161titnika i branitelja Srba diljem biv\u0161e Jugoslavije\u201d (Tu\u017eilac protiv Tadi\u0107a, Mi\u0161ljenje i presuda, 7. maj 1997, 72) i da je on politi\u010dku mo\u0107 koristio kako bi uspostavio \u201cvrlo u\u010dinkovitu kontrolu nad medijima\u201d, koji su \u201cbili vrlo u\u010dinkovito usmjeravani da podsti\u010du srpska nacionalna osje\u0107anja i o\u010dito prijateljsku atmosferu koja je vladala izme\u0111u Muslimana, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini i pretvore je u atmosferu straha, nepovjerenja i uzajamnog neprijateljstva.\u201d (Tadi\u0107, Presuda, 83)<\/p>\n

U presudi se navodi i da je Srpska demokratska stranka bosanskih Srba sebe poistovje\u0107ivala sa Milo\u0161evi\u0107evom politikom. (Tadi\u0107, Presuda, 131.)\u00a0 A \u0161to se ti\u010de optu\u017eenog Tadi\u0107a, u presudi stoji da se on li\u010dno identificirao sa Milo\u0161evi\u0107em do te mjere da je \u017eelio svome djetetu dati ime po tom srpskom vo\u0111i. (Tadi\u0107, Presuda, 183, 474.)<\/p>\n

Velika Srbija i Velika Hrvatska<\/strong><\/p>\n

U presudi protiv Tadi\u0107a spominje se politika \u201cVelike Srbije\u201d koja se pripisuje Milo\u0161evi\u0107u i zaklju\u010duje da je \u201cpraksa etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja bila usvojena\u201d kao dio politike \u201cuspostavljanja Velike Srbije. Ovaj koncept je Milo\u0161evi\u0107 prihvatio, a etni\u010dki Srbi su ga uveliko usvojili diljem biv\u0161e Jugoslavije.\u201d (Tadi\u0107, Presuda, 84.) Uz Veliku Srbiju, u presudi Tadi\u0107u se tako\u0111er identificira koncept \u201cVelike Hrvatske\u201d, koja bi uklju\u010dila sve Hrvate koji \u017eive na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

U presudi Kraji\u0161niku se generalno ponavljaju op\u0107i nalazi o Milo\u0161evi\u0107u utvr\u0111eni u predmetu Tadi\u0107. Tako\u0111er se navodi da je 1991. i 1992. godine Milo\u0161evi\u0107 znao za, i sa bosanskim Srbima razmatrao njihove planove da prigrabe vojnu i politi\u010dku kontrolu nad velikim dijelovima Bosne. (Kraji\u0161nik, Presuda, 27. septembar 2006, 45, 61, 66, 924)<\/p>\n

Ograni\u010davanjem obuhvata UZP-a u Srebrenici 1995. na malu grupu oficira VRS-a, u presudi protiv Popovi\u0107a i ostalih ne spominje se uloga bilo kojeg aktera iz SRJ ili Srbije. S druge strane, u predmetima Karad\u017ei\u0107 i Mladi\u0107, vo\u0111enim nakon Milo\u0161evi\u0107eve smrti, odnos izme\u0111u Milo\u0161evi\u0107a i politi\u010dkog i vojnog vodstva bosanskih Srba u periodu od 1990. do 1995. godine ne spominje se u mjeri u kojoj bi se to o\u010dekivalo.<\/p>\n

Su\u017eavanjem (na kome je insistirao sud) ovih optu\u017enica 2008. i fokusiranjem na dokazivanje genocida 1992. u Prijedoru i u drugim op\u0107inama Tu\u017eiteljstvu je ostao ograni\u010den prostor da unese sve dokaze koje su imali o u\u010de\u0161\u0107u Milo\u0161evi\u0107a i njegovih suradnika u zlo\u010dina\u010dkim planovima za koje se Karad\u017ei\u0107u i Mladi\u0107u sudilo. U prvostepenim presudama Karad\u017ei\u0107u i Mladi\u0107u, oba sudska vije\u0107a su zaklju\u010dila da im nije predo\u010deno dovoljno dokaza da je Milo\u0161evi\u0107 u\u010destvovao u zlocina\u010dkom poduhvatu u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Zajedni\u010dki cilj svih srpskih zemalja<\/strong><\/p>\n

Aktuelno, ponovno su\u0111enje Stani\u0161i\u0107u i Simatovi\u0107u, koje je po\u010delo u junu 2017. godine, va\u017eno je radi procjene Milo\u0161evi\u0107eve uloge jer je to su\u0111enje usmjereno na srbijanski SDB i njegove navodne zlo\u010dine u Bosni, kao i Hrvatskoj. Dvojici biv\u0161ih \u0161efova srbijanske sigurnosne slu\u017ebe ponovno se sudi kao klju\u010dnim u\u010desnicima u \u201cborbi za postizanje zajedni\u010dkog cilja svih srpskih zemalja\u201d, prema Stani\u0161i\u0107evim vlastitim rije\u010dima u telegramu iz 1994. (Tu\u017eilac Dermot Groome, Uvodno izlaganje, juni 2009)<\/p>\n

Prema tvrdnjama Tu\u017eiteljstva, Stani\u0161i\u0107 je \u2014 nekad smatran drugim najmo\u0107nijim funkcionerom u Srbiji \u2014 osnovao grupu elitnih snaga predvi\u0111enu za vo\u0111enje tajnih operacija izvan Srbije, poznatu kao JSO ili Crvene Beretke. Te su snage djelovale pod Simatovi\u0107evom operativnom komandom. Stani\u0161i\u0107 i Simatovi\u0107 postupali su po direktnim naredbama Milo\u0161evi\u0107a, koji je vjerovao svojoj tajnoj policiji i njenoj tajnoj borbenoj jedinici vi\u0161e nego formalnoj vojsci; zapravo, tajne jedinice su bile i osmi\u0161ljene kako bi sakrile srbijansku vladu i vojske od odgovornosti za neke od najsurovijih kampanja protiv civila izvan Srbije.<\/p>\n

Na ponovnom su\u0111enju \u0107e se suditi o njihovoj odgovornosti za organizaciju, obuku, finansiranje i kontrolu pripadnika specijalnih jedinica SDB-a, koje su terorizirale, protjerivale i pobile hiljade nesrba izme\u0111u maja 1991. i decembra 1995. Me\u0111utim, te\u0161ko da \u0107e ovaj predmet i\u0107i dalje od onog \u0161to je o ulozi Srbije u genocidu u Srebrenici utvrdio Me\u0111unarodni sud pravde po\u0161to Stani\u0161i\u0107 i Simatovi\u0107 nisu optu\u017eeni za genocid po\u010dinjen tokom masovnih ubijanja u julu 1995, ve\u0107 za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti u vezi sa ubistvom najmanje \u0161est odraslih muslimana i dje\u010daka zarobljenih u Srebrenici koja su u to vrijeme u Trnovu po\u010dinili \u0160korpioni. (Stani\u0161i\u0107 i Simatovi\u0107, dopunjena optu\u017enica, 2008)<\/p>\n

U odluci Me\u0111unarodnog suda pravde donesenoj u februaru 2007. po tu\u017ebi za genocid koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije \u2014 donesenoj manje od godinu dana nakon Milo\u0161evi\u0107eve smrti \u2014 sudije su utvrdile da je Srbija prekr\u0161ila svoje obaveze iz Konvencije o genocidu, ali samo u vezi sa obavezom sprije\u010davanja i ka\u017enjavanja. Ovaj Sud je prihvatio da su u Srebrenici elementi VRS po\u010dinili genocid, \u0161to je konzistentno sa sudskom praksom Ha\u0161kog tribunala, ali nije utvrdio da je Srbija bila direktno odgovorna za genocid. Me\u0111unarodni sud pravde je bio uveliko kritiziran, uklju\u010duju\u0107i i od jednog broja njegovih sudija (Vidjeti Bosnia v. Serbia, Presuda, 2007, ICJ, izjava sudije Bennoune, na 3, izdvojeno mi\u0161ljenje sudije Al-Khasawneha, 35, i izdvojeno mi\u0161ljenje ad hoc sudije Mahioua, 56\u201357.) zato \u0161to je svoj zaklju\u010dak donio a da se nije previ\u0161e trudio da analizira raspolo\u017eive dokaze, pogotovo zapisnike sa sastanaka Visokog saveta odbrane SRJ na kojima su u\u010destvovali visoko rangirani lideri SRJ, koji su odr\u017eavani tokom ratova i na kojima se razmatrala politika nacionalne sigurnosti SRJ i gdje se o njoj odlu\u010divalo.<\/p>\n

Te dokumente je Tu\u017eila\u0161tvo Ha\u0161kog tribunala identificiralo kao klju\u010dne za utvr\u0111ivanje li\u010dne umije\u0161anosti Milo\u0161evi\u0107a u genocidnu politiku Republike Srpske, i kasnije ih je Bosna tra\u017eila radi utvr\u0111ivanja odgovornosti dr\u017eave SRJ za ista ta djela. Vlasti SRJ, me\u0111utim, odbile su predati te dokumente i jednom i drugom sudu, navode\u0107i kao razlog zabrinutost da bi se time mogle otkriti \u201cdr\u017eavne tajne\u201d.<\/p>\n

U kona\u010dnici je, pokleknuv\u0161i pod velikim pritiskom Ha\u0161kog tribunala, SRJ pristala predati tra\u017eene dokumente, ali je istovremeno postigla \u201cza\u0161titne mjere\u201d koje su ostavile van pogleda javnosti \u2014 i van doma\u0161aja bosanskog pravnog tima \u2014 dijelove dokumenata \u010dije bi objavljivanje navodno ugrozilo nacionalnu sigurnost Srbije. Iznena\u0111uju\u0107e je da Me\u0111unarodni sud pravde nije insistirao na dostavljanju nezatamnjenih dijelova tih dokumenata niti je izveo nepovoljan zaklju\u010dak protiv SRJ u vezi s tim, mada je sam naveo da je to mogao u\u010diniti. (Bosna protiv Srbije, Presuda, 2007, ICJ, para. 206)<\/p>\n

Veze izme\u0111u Srbije i Krajine<\/strong><\/p>\n

Dva glavna predmeta vezana za Hrvatsku su ona protiv vo\u0111a hrvatskih Srba Milana Babi\u0107a i Milana Marti\u0107a. Babi\u0107, koji se izjasnio krivim, ponudio je prikaz opsega anga\u017emana i mije\u0161anja Milo\u0161evi\u0107a u de\u0161avanja u odmetnutoj Republici Srpskoj Krajini (RSK). Babi\u0107 je priznao da su on i drugi hrvatski Srbi tra\u017eili pomo\u0107 od Milo\u0161evi\u0107a, srbijanskih vlasti, JNA, i tako\u0111er tvrdio da je krajnji rezultat bio uspostava \u201cparalelne strukture\u201d koja je do odre\u0111ene mjere vodila do Milo\u0161evi\u0107a. (Tu\u017eilac protiv Babi\u0107a, Presuda s odmjeravanjem kazne, 29.\u00a0 juni 2004, 23-4)<\/p>\n

Babi\u0107 je tako\u0111er izjavio da je Milo\u0161evic\u0301 \u017eelio prikriti svoju stvarnu ulogu i veze izme\u0111u Srbije i Krajine kako bi ciljevi UZP-a uspjeli, a da se istovremeno osigura da se Srbija ne krivi za rat, raspad Jugoslavije i stvaranje Velike Srbije. Raspravno vije\u0107e u predmetu protiv Babi\u0107a, ponavljaju\u0107i presudu Tadi\u0107u, navelo je da su srbijanski mediji manipulirali doga\u0111ajima u Hrvatskoj, a da je Milo\u0161evi\u0107 \u201cproducirao\u201d doga\u0111aje. (Babi\u0107, Presuda, 70.)<\/p>\n

U presudi Marti\u0107u, potvr\u0111en je dio argumenata Tu\u017eiteljstva iznesenom u predmetu Milo\u0161evi\u0107, a posebno veze izme\u0111u Beograda i vodstva RSK-a. U presudi se tako navodi da je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 tajno namjeravao stvoriti srpsku dr\u017eavu. Milan Babi\u0107 je svjedo\u010dio da je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 namjeravao stvoriti tu dr\u017eavu uspostavom paravojnih snaga i izazivanjem incidenata kako bi omogu\u0107io intervenciju JNA, inicijalno sa ciljem razdvajanja zara\u0107enih strana, a potom kako bi obezbje\u0111ivao teritorije zami\u0161ljene kao dio budu\u0107e srpske dr\u017eave.<\/p>\n

Pi\u0161e: Florence Hartmman<\/em><\/p>\n

(Avangarda.ba)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poslije zadnjih presuda u Haagu, Mladi\u0107u i Prli\u0107u i drugima, prvenstveno predstavnci politi\u010dkih elita, ali i drugi pojedinci, me\u0111u kojima i advokati odbrane iz predmeta Prli\u0107, kao i mediji, plasirali su teze kako je Ha\u0161ki […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8212,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[57,58,8,1,6],"tags":[35,101,22],"class_list":["post-8211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bivsa-jugoslavija","category-haski-tribunal","category-svijet","category-vijesti","category-vojska-rs","tag-sfrj","tag-srbi","tag-vojska-jna"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8211"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8213,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8211\/revisions\/8213"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}