{"id":5698,"date":"2023-08-04T03:00:52","date_gmt":"2023-08-04T01:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/veterani.ba\/naslovna\/?p=5698"},"modified":"2023-08-03T13:10:09","modified_gmt":"2023-08-03T11:10:09","slug":"04-08-1995-pocela-operacija-oluja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/2023\/08\/04-08-1995-pocela-operacija-oluja\/","title":{"rendered":"04.08.1995. – Po\u010dela operacija “Oluja”"},"content":{"rendered":"

\"Oluja\"<\/a>Operacija “Oluja”, bila je vojna operacija zdru\u017eenih hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih vojnih snaga koja je po\u010dela 04. augusta\u00a01995. godine, kad su oslobo\u0111eni veliki krajevi Hrvatske uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, gradovi Knin, Obrovac, Benkovac i drugi, sru\u0161ena Republika Srpska Krajina i stvoren put za izlazak najzapadnijih podru\u010dja Bosne i Hercegovine iz srpskog obru\u010da i izolacije.
\n<\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Nakon operacije Bljesak u maju 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i Srpskih snaga.<\/p>\n

Po\u010detkom augusta 1995., nakon problema \u0161to su Srbi imali u Bosni i Hercegovini oko Bosanskog Grahova gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlu\u010dnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila o\u010dekivana jer se Hrvatskoj stalno iz Washingtona prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju zavr\u0161iti u manje od sedmicu dana, jer Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne.<\/p>\n

Omjer sukobljenih strana<\/strong><\/p>\n

Hrvatska vojska:<\/strong>
\nStalna vojska: 50.000 ljudi
\nMobilizirano : preko 100.000 ljudi
\nUkupno vojnika: preko 150.000
\n350 tenkova
\nArtiljerija: oko 200 topova, neodre\u0111en broj minobaca\u010da<\/p>\n

Vojska Republike Srpske Krajine:<\/strong>
\n40.000 vojnika
\n200 tenkova
\nArtiljerija: 250 topova, i neodre\u0111en broj minobaca\u010da<\/p>\n

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:<\/strong><\/p>\n

Ljudstvo : 1 \/ 3,7
\nTenkovi : 5 \/ 7
\nTopni\u0161tvo : 5 \/ 4<\/p>\n

O\u010dita je bila nadmo\u0107 Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmo\u0107nija po broju artiljerijskog oru\u017eja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oru\u017eja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.<\/p>\n

Petak, 4. augusta<\/strong><\/p>\n

U 5 sati ujutro po\u010dela je ofanziva. Na cijeloj du\u017eini fronta po\u010dela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je oda\u0161ilja\u010d \u0106elavac, \u010dime je onemogu\u0107ena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a Knin se nalazio u okru\u017eenju hrvatske vojske.<\/p>\n

Subota, 5. august<\/strong><\/p>\n

Knin je zauzet do podne a na ju\u017enom dijelu rati\u0161ta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvi\u010dkim jezerima.<\/p>\n

Nedjelja, 6. august<\/strong><\/p>\n

U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO i Petim korpusom Armije BIH na granici BIH, time je biv\u0161a Srpska Krajina “prepolovljena”, ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno nave\u010der Glina. Srpskim civilima ostavljeni su koridori za bijeg (bitno:za one civile koji su to izabrali) preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okru\u017eenju.<\/p>\n

Ponedjeljak, 7. augusta\u00a0<\/strong><\/p>\n

Osvojeni su Turanj i Tu\u0161ilovi\u0107. Ministar odbrane Gojko \u0160u\u0161ak u 18 sati objavio je da je akcija zavr\u0161ena. Do petka se “\u010distio” teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak po\u010dela je predaja 21. korpusa.<\/p>\n

Gubici<\/strong><\/p>\n

Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje razli\u010diti podaci, no pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske “RSK”, dok je oko 1850 ranjeno.<\/p>\n

Posljedice<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d neprestanim pozivima predsjednika RH upu\u0107enoga gra\u0111anima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajam\u010dena sva gra\u0111anska prava, najve\u0107i je broj Srba iz samoprogla\u0161ene “Krajine” na zahtjev svoga vojnog i politi\u010dkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. “Krajine” potpisali su srpski general Mile Mrk\u0161i\u0107 4. VIII., kao i predsjednik “Krajine” Mile Marti\u0107. Broj izbjeglih Srba razli\u010dito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000. Nejasno je da li te brojke uklju\u010duju i vojne jedinice pobunjenih Srba- ukoliko ne, trebalo bi im pribrojiti oko 40.000 vojnika vojske tzv. “Krajine”.<\/p>\n

Tokom operacije Oluja OS RH nisu sru\u0161ile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon zavr\u0161etka akcije zabilje\u017eena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napu\u0161tenih ku\u0107a i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina gra\u0111ana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optu\u017eeno 1949 prekr\u0161itelja hrvatske nacionalnosti, dok su osu\u0111ene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdr\u017eavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).<\/p>\n

Zbog sklopa politi\u010dkih, vojnih, geostrate\u0161kih i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno osloba\u0111anje preostalih okupiranih podru\u010dja u Baranji i isto\u010dnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgo\u0111ena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.<\/p>\n

Rezultat<\/strong><\/p>\n

Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja oslobo\u0111ena je ve\u0107ina hrvatskog podru\u010dja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. Oluja se danas smatra najva\u017enijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je oluja i odr\u017eana. Prije izvr\u0161enja cijelog procesa, ve\u0107insko srpsko civilno i vojno stanovni\u0161tvo bilo je upozoreno na vi\u0161e na\u010dina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.<\/p>\n

bs.wikipedia.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Operacija “Oluja”, bila je vojna operacija zdru\u017eenih hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih vojnih snaga koja je po\u010dela 04. augusta\u00a01995. godine, kad su oslobo\u0111eni veliki krajevi Hrvatske uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, gradovi Knin, Obrovac, Benkovac i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,7,14,5,6],"tags":[],"class_list":["post-5698","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-armija-r-bih","category-bih","category-civilni-sektor-bih","category-hvo","category-vojska-rs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5698"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5698\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5707,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5698\/revisions\/5707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/veterani.ba\/naslovna\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}