U vojnoj evidenciji općine Gradačac vodilo se u prosjeku oko 17.400 vojnih obveznika (v/o), od čega je oko 3.900 v/o bilo srpske nacionalnosti a oko 2.800 hrvatske nacionalnosti. Gotovo svi obveznici srpske nacionalnosti su napustili prostor pod kontrolom legalnih organa vlasti. Oko 40 ih je bilo angažirano i raspoređeno, uglavnom, po svim osnovama ratnog rasporeda. Padom naselja u kojima je živjelo stanovništvo hrvatske nacionalnosti, u avgustu 1992. godine, najveći dio i ovog stanovništva napušta prostor općine i odlazi u izbjeglištvo, u Hrvatsku i druge krajeve. Ostalo je oko 200 vojnih obveznika hrvatske nacionalnosti, raspoređenih po svim strukturama odbrane.
Radi ilustracije stanja, na dan 01. septembra 1995. godine bilo je raspoređeno po svim strukturma odbrane ukupno. Formiranje prve zvanične vojne jedinice dogodilo se 09. juna 1992. godine. Bila je to 107. brigada HVO
„Bosanske Posavine”, mada je ova jedinica stvarno egzistirala od 25. aprila 1992. godine, kada je izvršeno objedinjavanje i stavljanje pod jedinstvenu komandu većeg broja jedinica TO sa područja ove općine. Zbog iskazane hrabrosti i izuzetnih rezultata u odbrani naroda i domovine, ova brigada je naredbom ŠVK OS RBiH, pov. broj 13/201-7 od 15. aprila 1993. godine, „odlikovana” najvećim ratnim priznanjem, dodjelom počasnog naziva „Viteška”. Odlukom Predsjedništva RBiH, broj 1592/93 od 14. decembra 1993. godine, 107. HVO brigada preimenovana je u 107. vitešku motorizovanu brigadu Armije RBiH (107.vmtbr). Slijedom daljnje transformacije jedinica Armije RBiH, naredbom Komande 2. korpusa od 15. januara 1995. godine, izvršena je podjela 107. vmtbr na
213. vmtbr i 217. bbr. Tom prilikom 217. bbr nije dodijeljen naziv „Viteška”, mada je kompletan borački sastav ove
brigade tada bio u sastavu 107. vmtbr. To je ispravljeno Odlukom Predsjedništva RBiH, broj 02-111-277/95 od 12. maja 1995. godine, kada je i 217. brdska brigada proglašena „Viteškom”. Uslijed žestokih borbi koje su vođene na ovom bojištu, iz sastava ovih brigada poginula su 624 borca, dok je oko 1.226 ranjeno. Znatan broj lakše ranjenih nije zvanično ni zabilježen. U isto vrijeme su poginula 123 civila, dok ih je ranjeno oko 360. O žestini borbi i hrabrosti boraca ovog kraja govori i podatak da je 39 pripadnika jedinica Armija RBiH sa općine Gradačac zaslužilo najviše ratno priznanje – značku „Zlatni ljiljan”. Od tog broja 7 ih je dalo život za odbranu svog naroda i domovine. Treba pomenuti i dva poginula pripadnika MUP-a, dobitnika najvišeg policijskog ratnog priznanja „Zlatna policijska značka” i „Zlatna policijska zvijezda”.