Srpske paravojne formacije napale Bihać, središte Cazinske Krajine.
Srpske vođe nastoje podijeliti općinu Bihać na tri dijela od kojih bi svaki, u bliskoj budućnosti, pripadao jednom entitetu, ali predstavnici SDA i HDZ, nastupajući kao jedinstven blok, su se tome oduprli i na 51. sjednici ovih triju stranaka pod potpredsjednika Predsjedništva općine Bihać, mr. Tomislava Dretara, uspijevali su dva mjeseca izbjegavati podjelu što je rezultiralo napadom srpske vojske na Bihać.
Tomislav Dretar je tada objavio da ne priznaje ni Matu Bobana, ni Herceg-Bosnu, jer “rade iste stvari što i četnici“.
Većina Srba u Bihaću su bili politički i vojnički pripremljeni za “dan D”, kada se trebao ponoviti Zvornik, Brčko, Kozarac, ili u najmanju ruku, Bosanska Krupa.
Garnizon bivše JNA se stavio u službu velikosrpskog nacionalizma. Sve radnje i postupci su išli na to da se pripremi teren i uvjeti za okupaciju bihaćkog prostora. Rasformirane su jedinice Teritorijalne odbrane, demobilizirani su vojnici i starješine bošnjacke i hrvatske nacionalnosti, rasformirane jedinice Teritorijalne odbrane u radnim organizacijama, te izrađeni planovi napada i okupacije grada. Naoružanje i tehniku kojom je raspolagao Štab TO-a Bihać, tadašnji komandant ŠTO Ejub Alagić predao je JNA i dopustio da se premjesti u Bosanski Petrovac, ostavivši grad nenaoružan.
Nakon svih političkih, taktičko-tehničkih i drugih priprema, dana 12. juna 1992. godine, otpočeo je kombinirani sveopći napad na grad.
Da bi se mogli oduprijeti agresiji srpske vojske trebalo je stvoriti jedinstvenu vlast, njene organe i oružane snage. Na temelju tadašnjeg Ustava SR BiH prema Ratnom planu u slučaju napada na SR BiH organizira se Okružna vlast. Stvorena je Skupština Okruga Bihać, Predsjedništvo Okruga Bihać i Vlada Okruga Bihać sa sekretarijatima predviđenim za ratno stanje. Još nije bio stvoren Peti korpus, ali je ova najviša vlast u Okrugu objedinila oružane snage Okruga pod resorom Okružnog sekretarijata za narodnu odbranu. Za Okružnog sekretara odbrane postavljen je major Mirsad Sedić, a za Komandanta Okružnog štaba major Hajro Osmanagić. Predsjednik Okružnog Predsjedništva bio je dr. Irfan Ljubijankić, potpredsjednik Mirsad Veladžić, te članovi, Braco Alagić, Tomislav Dretar, Muhamedagić iz Cazina i predstavnik Bosanskog Petrovca zvani Doktor.