Navršila se 21 godina od početka konferencije
Sporazum za mir: Bosna podrhtava u dejtonskim okovima
Početkom novembra navršava se 21. godišnjica mirovne konferencije za BiH koja je poslije dvadesetak dana u američkoj bazi “Wright-Patterson” rezultirala Dejtonskim mirovnim sporazumom svečano potpisanim u Parizu 14. decembra 1995. Taj historijski događaj i danas izaziva dvostruke emocije. Dok se, s jedne strane, ima slaviti kao tačka na agresiju, stradanja i genocid, s druge strane je gurnula našu zemlju u dvije decenije dugu neizvjesnost u kojoj se njena budućnost i danas želi staviti pod veliki znak pitanja.
Temelj mira
Safet Oručević, bivši gradonačelnik Mostara i učesnik razgovora u Dejtonu, za “Avaz” ističe da je Dejtonski sporazum s jednom mudrijom politikom mogao donijeti brži napredak BiH.
– On jeste bio temelj mira, ali je postao najveća kočnica u političkom razvoju BiH. Mogao se mnogo bolje iskoristi kao platforma za pomirenje i za ujedinjenje institucija. Previše je vremena potrošno na nepotrebne svađe i inate, što je doveo do snažnijih podjela nego što su bile u Djetonu. Dok je na sceni još bio rahmetli Alija Izetbegović, išlo se ka ujedinjenju, pomirenju i rješenjima. BiH je tada imala najveći napredak na polju reintegracije. Ali, u posljednjih 15 godina zastoj je očigledan. Ide se u sve veću krizu. Ona je postala vrlo opasna za ovu zemlju – kazao je Oručević.
Oručević: Moglo se više
Pravni ekspert Kasim Trnka prisjeća se da se tih dana desilo finale jednog procesa koji je počeo od Vašingtonskog sporazuma 1994. kada su, kako kaže, Amerikanci preuzeli inicijativu da riješe situaciju u BiH. No, u međuvremenu se u cijeli proces uključila tzv. Kontakt grupa velikih sila. Dok su Amerikanci insistirali na teritorijalnoj cjelovitosti BiH i kantonizaciji cijele BiH, Rusi su insistirali da se prihvati postojanja RS.
Trnka: Htjeli zaustaviti rat
– Primaran je bio cilj da se zaustavi rat, a da li će se stvoriti uspješna država i rješenje, to i nije bio prioritetni cilj. Znalo se da se prave rješenja koja nisu u skladu s međunarodnim standardima. Koncept koji je napravljen jeste da su dominantne pozicije tri konstitutivna naroda i gdje se zanemaruju integrativni elementi države BiH. Nacionalni lideri imaju efektivna sredstva da zaustave ono što im se ne sviđa. Zato nema ustavnih promjena, jer nekima jako odgovara postojeće ustavno rješenje. Zato blokiraju svaki mogući potez da se nešto učini naprijed – rekao je Trnka za “Avaz”.
Bitka za BiH
Ratni predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović, koji je, također, bio na pregovorima, kaže da smo dobili nedovršenu građevinu i izgubili Republiku BiH.
Lazović: Izgubili Republiku
– Konstrukcija države podrhtava pod teretom loših dejtonskih rješenja. Današnja BiH nedovršena je država koja je razapeta između Brisela i evropskih integracija, odnosno djetonskih okova koji nas sputavaju da idemo brže ka EU. Pokušavaju se realizirati ratni ciljevi, ali političkim sredstvima. Sadašnja BiH bije bitku za svoju cjelovitost i državne institucije – izjavio je Lazović.
Generator krize u ustavnom poretku
Trnka vjeruje da Dejton 2 nije moguć, ali smatra da međunarodna zajednica mora napraviti potez i izvršiti pritisak na domaće aktere. Instrumente za to imaju.
– Ne mogu se očekivati neke suviše radikalne promjene, nego da se ide korak po korak, paralelno s procesom evropskih integracija. Taj koncept jedini ima šansu da se izađe iz ove pat-pozicije koja se sve više pogoršava. Generator krize ugrađen je u ustavni poredak koji je Dejtonom uspostavljen – smatra Trnka.
Nema nevinih u priči o Mostaru
– Prvi aneks potpisan u Dejtonu je aneks o Mostaru. Ponosan sam što sam iz Dejtona vratio multietničko uređenje Mostara iz 1991., s mogućnošću integriranja. Odluka Pedija Ešdauna o Statutu za Mostar unaprijedila je Dejton. Tako je trebalo biti i sa BiH. Nažalost, Mostar je ponovo pitanje svih pitanja. A kada je Mostar u pitanju, nema nevinih, jer se u Mostaru nepotrebno napravio zastoj od 12 godina – rekao je Oručević.
Autor: F. VELE
Avaz