Drugostepenu presudu Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću će izreći peteročlano Žalbeno vijeće Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na čelu sa sudijom Carmelom Agiusom.
Maltežanin Agius je ujedno i predsjednik suda u Hagu, a ovu poziciju preuzeo je prije dvije godine od sudije Theodora Merona. Agius je prije toga četiri godine bio potpredsjednik Haškog tribunala. Prvi put je izabran za haškog sudiju 2001. godine.
Agius sudio Oriću i Popoviću
Agius je u periodu od 2003. do 2010. predsjedavao u procesu protiv bivšeg predsjednika Kriznog štaba tzv. Autonomne pokrajine (ARK) Radoslava Brđanina koji je osuđen na 30 godina zatvora. Predsjednik Haškog tribunala potom je sudio u predmetu “Naser Orić” koji je 2008. oslobođen krivice za zločine počinjene u Srebrenici. Maltežanin je sudio i u predmetu “Popović i drugi” u kojem je bivši načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović osuđen na kaznu doživotnog zatvora.
Poljak Theodor Meron vodio je prošlogodišnji postupak protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića. U četiri uzastopna mandata predsjedavao je Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju. On je danas predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove.
Treći sudija koji će izreći konačnu presudu u slučaju “Jadranko Prlić i drugi” je Kinez Liu Daqun, potpredsjednik Suda u Hagu od 2015. godine. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija ga je imenovao za sudiju MKSJ-a 2000. godine, a Generalna skupština ga je reizabrala 2001. i 2004. godine. Daqun je danas član Stalnog arbitražnog suda i Instituta za međunarodno pravo.
Daqun oslobodio Halilovića
Sudija iz Kine predsjedavao je u predmetima “Naletilić i Martinović”, “Blagojević i Jokić” te “Halilović”. Mladen Naletilić osuđen je na 20, a Vinko Martinović na 18 godina zatvora za nehumano postupanje protiv zatvorenika, mučenje i ubistva te pljačku imovine u selima Doljani i Sovići, u Mostaru i koncentracionom logoru Heliodrom.
U slučaju “Blagojević i Jokić” bivši komandant Bratunačke brigade Vojske RS Vidoje Blagojević pušten je na prijevremenu slobodu nakon odslužene dvije trećine petnaestogodišnje zatvorske kazne zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida.
Daqun je sudio i u slučaju bivšeg komandanta Armije RBiH Sefera Halilovića koji je oslobođen optužbi i odgovornosti za zločin nad hrvatskim civilima u BiH.
Talijan Fausto Pocar je predsjedavao Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju od 2005. do 2008. godine. Prethodno je obavljao dužnost potpredsjednika suda od 2003. do 2005. godine.
Od imenovanja za sudiju MKSJ-a Pocar je bio član Žalbenog vijeća u kojem je zasjedao u prvom predmetu koji se bavio silovanjem kao zločinom protiv čovječnosti. U žalbenim postupcima učestvovao je u donošenju pravomoćnih presuda u nekoliko predmeta pred MKSJ-om i MKSR-om, vođenih kako u Hagu tako i u Aruši u Tanzaniji.
Južnoafrikanac sudio Perišiću
Peti sudija Bakone Justice Moloto je bivši južnoafrički pravnik. Tokom svog mandata u Haškom tribunalu predsjedavao je u predmetima protiv Milana Martića, Rasima Delića, Ramusha Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja.
Moloto je sudio i bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću koji je 2011. osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, pomaganja u opsadi Sarajeva i pokolja u Srebrenici te nekažnjavanja raketiranja Zagreba. Perišić je dvije godine poslije oslobođen krivice po svim tačkama optužnice te pušten na slobodu.
Pet sudija Žalbenog vijeća Suda u Hagu sutra će objaviti pravomoćnu presudu bivšim čelnicima tzv. Herceg-Bosne, u najobimnijem predmetu u historiji suda.
Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je 29. maja 2013. godine i osuđen je Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, Ćorić na 16 godina zatvora i Pušić na 10 godina zatvora. Time je potvrđena odgovornost političkog i vojnog rukovodstva tzv. Herceg-Bosne. Pretresno vijeće je zaključilo da su od januara 1993. godine sva šestorica optuženih bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj osnivanje hrvatskog entiteta u BiH koji bi omogućio ponovno ujedinjenje Hrvata putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.