Žalbeno vijeće u presudi protiv Prlića i ostalih je na najbolji način ispoštavalo ranije presude ICTY-a kada su donosene presude o međunarodnom konfliktu odnosno agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Već ranije su bile donesene presude u predmetima protiv Aleksovskog, Blaškića, Kordića, Tute i Štele pa je jučerašnjom presudom Žalbeno vijeće potvrdilo i nalaze prvostepenog Vijeća da je Hrvatska bila agresor. Uz to potvrđeno je i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, koje uključuje i tadašnje rukovodstvo RH na čelu sa Franjom Tuđmanom, ali i okupacija teritorija BiH od strane Hrvatske.U presudama Martiću i Tadiću dokazana agresija Srbije na BiH, i Milošević kao dio UZP-a
Žalbeno vijeće u presudi protiv Prlića i ostalih je na najbolji način ispoštavalo ranije presude ICTY-a kada su donosene presude o međunarodnom konfliktu odnosno agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Već ranije su bile donesene presude u predmetima protiv Aleksovskog, Blaškića, Kordića, Tute i Štele pa je jučerašnjom presudom Žalbeno vijeće potvrdilo i nalaze prvostepenog Vijeća da je Hrvatska bila agresor. Uz to potvrđeno je i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, koje uključuje i tadašnje rukovodstvo RH na čelu sa Franjom Tuđmanom, ali i okupacija teritorija BiH od strane Hrvatske.
SLUČAJ ‘PRLIĆ I OSTALI’ – ODLUKA 29. NOVEMBRA
Tokom boravka u Bosni i Hercegovini govoreći na tribini u Mostaru, nekadašnji tužitelj Haškog tribunala Kenneth Scott, koji je bio tužitelj u predmetu Prlić i ostali, iznio je detalje o tome kako je kroz ovaj predmet dokazano učešće Republike Hrvatske u međnarodnom konfliktu i Udruženom zločinačkom poduhvatu.
Tokom nedavnog boravka u Bosni i Hercegovini govoreći na tribini u Mostaru, nekadašnji tužitelj Haškog tribunala Kenneth Scott, koji je bio tužitelj u predmetu Prlić i ostali, iznio je detalje o tome kako je kroz ovaj predmet dokazano učešće Republike Hrvatske u međnarodnom konfliktu i Udruženom zločinačkom poduhvatu.
Sir Geoffrey Nice, britanski tužilac i univerzitetski profesor koji je na Haaškom sudu vodio najveći postupak, onaj protiv Slobodana Miloševića, i prije bio poznat kao kritičar nekih postupaka Haaškog suda, pogotovo kompromisa koje su tužioci i suci sklapali s nekim državama. 
Piše: 
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zatvara svoja vrata 21. decembra, a u javnom prostoru se sve češće postavlja pitanje šta će se desiti s haškim arhivom. Oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić kazao je za Klix.ba da se u ovom trenutku pouzdano može govoriti samo o informativnim centrima, ali da će kompletan arhiv najvjerovatnije ostati u trenutnoj zgradi Haškog tribunala.
Predsjednik Haškog tribunala Carmel Agius u ekskluzivnom razgovoru za N1 govorio je o radu Haškog tribunala, presudama kao i o činu osuđenog generala Slobodana Praljka koji je u sudnici popio otrov nakon čega je preminuo u bolnici.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto je u presudama Haškog tribunala Karadžiću i Mladiću rečeno da nema dokaza da je Milošević učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Imajući u vidu da je istinsko suočavanje sa prošlošću u Zapadnoj Nemačkoj počelo ne pre 1968. godine, tim merilima posmatrano Zapadni Balkan se nalazi tek u 1967. ocenjuje u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Kristian Nilsen (Christian Axboe Nielsen), profesor istorije na Univerzitetu Arhus u Danskoj i sudski veštak u haškom Tribunalu u nekoliko procesa, uključujući i Radovanu Karadžiću.