23.11.2001. – Haški tribunal podigao treću i najtežu optužnicu protiv Slobodana Miloševića.

Slobodan-MilosevicSlobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. augusta 1941.- Den Haag, Holandija, 11. marta 2006.), bivši predsjednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije, predsjednik Socijalističke partije Srbije.
Po obrazovanju pravnik, Milošević je veći dio profesionalne karijere prije političke afirmacije proveo kao bankar (neko je vrijeme bio i predstavnikom “Beobanke” u New Yorku).

Politički je uspon počeo ranih osamdesetih, kao proteže Ivana Stambolića, šefa srbijanske komunističke partije (SK Srbije). U zimu 1986. Stambolić je podržao Miloševića u izboru za predsjednika srbijanskih komunista. Umro od srčanog infarkta u zatvoru Suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu.
Continue reading “23.11.2001. – Haški tribunal podigao treću i najtežu optužnicu protiv Slobodana Miloševića.”

21.11.1991. – Pokolj u Vukovaru (Ovčara)

obljetnica-pokolja-na-ovcari-kada-je-smaknuto-700-civila-504x335-20120519-20150815155720-49d5c29ea6a9c5ba3d220c6ce8365e00Ovčara, odnosno pokolj u Vukovaru, je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u noći sa 20. na 21. novembra 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara kada je ubijeno između 255 i 264 civila i vojnika, većinom Hrvata, koji su, dok su još uglavnom tada bili pacijenti, deportirani iz vukovarske bolnice, odvezeni u logor te potom smaknuti u divljini. To je najveći pojedinačni pokolj Domovinskog rata. Imena ubijenih uključuju jednu ženu, jednog 77-godišnjeg muškarca te jedan 16-godišnji dječak. 23 žrtve bile su starije od 49 godina. Među žrtvama su i francuski ratni dobrovoljac Jean-Michel Nicolier i novinar Siniša Glavašević. Na Ovčari nisu ubijeni isključivo Hrvati, već i više Srba branitelja grada, više Bošnjaka, Mađara, kao i jedan Francuz i Nijemac a među ubijenima je i nećak generala JNA Andrije Rašete, koji nije nosio to prezime, a u bolnici je izdavao lijekove.
Continue reading “21.11.1991. – Pokolj u Vukovaru (Ovčara)”

21.11.1995. – Završena konferencija u Dejtonu na kojoj je formulisan Dejtonski mirovni sporazum

dejtonskiDejtonski sporazum (ili Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja upravna struktura Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.
Continue reading “21.11.1995. – Završena konferencija u Dejtonu na kojoj je formulisan Dejtonski mirovni sporazum”

21.11.1995. – Potpisan Dejtonski mirovni sporazum

dejtonski-sporazum21.11.1995. godine u Daytonu (Ohio, SAD), nakon dugih i teških pregovora (1.-21.XI.) delegacije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, predvođene predsjednicima F. Tuđmanom, A. Izetbegovićem i S. Miloševićem, prisiljene su na sporazum o miru u BiH (Daytonski sporazum).
S američke strane pregovore je vodio Richard Holbrooke, a povremeno i državni sekretar Warren Christopher.
Continue reading “21.11.1995. – Potpisan Dejtonski mirovni sporazum”

Dosjei ‘JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH’

Dosjei ‘JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH’ – analiza brojnih dokumenata i presuda Haškog suda, koje je obavila beogradska nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP), a bavi se pripremom JNA i političkih struktura SFRJ i Srbije za ratove, kao i sučešćem JNA u sukobima i njenim doprinosom ostvarenju ratnih ciljeva srpskog vodstva, predstavljeni su u petak u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Continue reading “Dosjei ‘JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH’”

Šta je JNA radila u ratu u Hrvatskoj?

Pred 27. obljetnicu pada Vukovara i masakra hrvatskih civila u Hrvatskoj u selu Škabrnja nedaleko Zadra, dviju operacija u kojima je ujesen 1991. godine sudjelovala i JNA, u Zagrebu je predstavljen   dossier Fonda za humanitarno pravo iz Beograda o ulozi JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH i njenoj transformaciji iz jugoslavenske u srpsku vojsku. Continue reading “Šta je JNA radila u ratu u Hrvatskoj?”