U Hrvatskoj pokrenut sajt o zločinima u “Oluji”

Oluja u HaguUoči obeležavanja 20. godišnjice vojne operacije “Oluja” hrvatske nevladine organizacije predstavile su interaktivni sajt na kome su prikazani nalazi Haškog tribunala o toj akciji.

Tri nevladine organizacije, Srpsko narodno veće, Sense – Centar za tranzicijsku pravdu i Dokumenta, u petak su u Zagrebu predstavile novi interaktivni sajt pod nazivom “Oluja u Haagu” u pokušaju da objave ono što je poznato o toj operaciji, uoči obeležavanja 20. godišnjice.

Operacijom Oluja u avgustu 1995. godine Hrvatska je povratila kontrolu nad 18 odsto teritorije i uništila Republiku Srpsku Krajinu.

Kao posledica Oluje iz Hrvatske je izbeglo oko 200,000 Srba, ubijeno je više od 600 uglavnom starijih civila, a spaljeno je oko 20,000 objekata u vlasništvu Srba.

Na sajtu su predstavljeni nalazi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u slučaju protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, koji su oslobođeni optužbi.

Milorad Pupovac iz Srpskog narodnog veća kaže da sajt pruža informacije koje hrvatska javnost negira.

“Tokom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju gotovo nitko u hrvatskom društvu nije imao potrebu ukazati na činjenice koje su izašle na vidjelo”, rekao je Pupovac.

Storm photo smaller

Naslovna stranica sajta “Oluja u Haagu”

“Oluja u Haagu” predstavlja ključne argumente i odbrane i tužilaštva, fokusirajući se na pet fundamentalnih pitanja oko kojih se ne slažu: cilj operacije, svrha granatiranja od strane hrvatske vojske, počinjena ubistva, uništenje i pljačkanje imovine, sprečavanje povratka srpskih izbeglica.

Bavi se i presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, u kojoj se raspravlja o zločinima počinjenim za vreme opreacije “Oluja”. Inače, Hrvatska i Srbija su podnele međusobne tužbe za genocid, a obe tužbe su odbačene u februaru ove godine.

Na predstavljanju sajta Vesna Teršelič iz Dokumente ukazala je i na to da se od oko 250,000 Srba koji su 1995. godine izbegli iz Hrvatske vratilo samo 133,075, dok 32,893 i dalje žive kao izbeglice, uglavnom u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

 

balkaninsight.com