Biljana Plavšić 10. januara 2001. dobrovoljno se predala sudu u Hagu

Biljana Plavšić je bivša srpska i bosanskohercegovačka političarka, osuđena na 11 godina zatvora u Hagu za ratne zločine progona na političkoj, nacionalnoj i verskoj osnovi. Rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, školovala se u Sarajevu i Zagrebu, a danas živi u Beogradu.

Pre početka rata je bila univerzitetski profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Na izborima 1990. godine je izabrana za člana kolektivnog Predsedništva Socijalističke Bosne i Hercegovine.  Nakon što je istupila iz zajedničke institucije učlanila se u Srpsku demokratsku stranku (SDS). Početkom rata izabrana je za jednog od potpredsednika Republike Srpske, a od jula do septembra 1996. godine bila je vršilac dužnosti predsednika RS. Na izborima iste godine izabrana je za predsednicu RS. Iz SDS-a je isključena 20. jula 1997. godine, a mesec dana posle osnovala je Srpski narodni savez (SNS). Na  izborima 1998. godine je poražena od Nikole Poplašena, kandidata Srpske radikalne stranke (SRS).

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je 7. aprila 2001. godine podigao optužnicu protiv Biljane Plavšić za zločine počinjene tokom rata u BiH. 10. januara 2001. dobrovoljno se predala sudu u Hagu, a 2. oktobra 2002. godine izjasnila se krivom po jednoj tački optužnice – progon na političkoj, nacionalnoj i verskoj osnovi. Osuđena je na 11 godina zatvora, a 14. septembra 2009. godine odobreno joj je prevremeno puštanje na slobodu. 

Obrazovanje i akademska karijera

Biljana Plavšić je rođena 1930. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju školu je završila u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gde je doktorirala botaniku, oblast biljna virusologija. Kao Fulbrajtov stipendista specijalizaciju je završila u Americi, a kao naučnik-istraživač radila je na Viruloškom institutu u Pragu, Univerzitetu Minesota u Kaliforniji, zatim u Londonu, Bariju, Tripoliju i Nju Delhiju. Napisala je više od stotinu naučnih radova. Po završetku  specijalizacije postala je profesor, a nakon toga i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Njen otac, Svetislav Plavšić je takođe bio doktor nauka i profesor na sarajevskom Univerzitetu.

Politička karijera

Iako nije bila član Saveza komunista, Biljana Plavšić je bila član užeg rukovodstva Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda BiH. Osim toga bila je prvi ženski član Predsedništva Socijalističke Republike BiH. Na ovu poziciju izabrana je 18. novembra 1990. godine. Godinu dana kasnije postala je član Srpske demokratske stranke, a u aprilu 1992. godine istupila je zajedničkih institucija, te postala jedan od dva potpredsednika Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Tokom ratnih dešavanja nije se uvek slagala s odlukama Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika, te naročito Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsednika SR Jugoslavije.